Vijek trajanja odlagališta za otpad Karepovca je pri kraju, budu li okolni gradovi i općine i dalje tamo odlagali otpad morat će se zatvoriti do kraja godine, dok će istovremeno Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica u punom kapacitetu proraditi tek za dvije godine.

Na Karepovac osim Splita otpad trenutno odlažu Solin, Podstrana, Klis, Dugopolje, Muć, Kaštela, Zadvarje, Omiš, Šestanovac, Dugi Rat, Podgora, Tučepi, Baška Voda, Brela i Seget. Neki od njih su najavili prestanak deponiranja na Karepovcu tijekom ožujka, dok će Muć prestati odlagati od nedjelje, 1. ožujka.

Tijekom prošle godine ukupno je odloženo 105.205.265 tona otpada, a po podacima projektanata koji su sudjelovali u sanaciji Karepovca, očekivana količina odloženog otpada u trenutku kada se do kraja popuni ploha iznosit će 7.000.000 kubičnih metara.

Izmjena položaja za uređaj za pročišćavanje procjednih voda

Voditelj gradskog Odsjeka za izgradnju Anto Krželj kaže da se za CGO trenutno ​izrađuju projektna dokumentacija uređaja za pročišćavanje procjednih voda te idejni projekt za izmjenu lokacijske dozvole.

Položaj uređaja za pročišćavanje procjednih voda bit će izmijenjen u odnosu na prvotnu ideju – trebao se nalaziti pored centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na mjestu gdje se pročišćena voda ispušta u hidrotehnički tunel​. Izmjenom je predviđeno da se uređaj nalazi pored bazena u koji se prikuplja procjedna voda pored samog odlagališta.

Do izmjene lokacije došlo je zato što se pokazalo da se bolji rezultati postižu primjenom reverzne osmoze nego SBR tehnologije, kako je propisano uvjetima Ministarstva zaštite okoliša iz 2000. godine, kaže Krželj.

Naglašava da se primjenom reverzne osmoze znatno smanjuju troškovi izgradnje i održavanja sustava i skraćuje rok izvođenja radova, a dodatna je vrijednost to što je uređaj kontejnerskog tipa pa se nakon prestanka upotrebe može demontirati i ukloniti s lokacije.

Kako bi se pronašlo rješenje za razdoblje do izgradnje CGO u Lećevici, Grad Split je u veljači dva puta razgovarao sa susjednim gradovima i općinama o unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom, nužnosti povećanja stope odvajanja i mogućnosti da pojedine jedinice lokalne samouprave prestanu odlagati otpad na Karepovcu.

Gradonačelnik Tomislav Šuta kaže da se dnevne količine otpada na Karepovcu prate putem informatičkog sustava, pri čemu svako vozilo prije odlaganja prolazi vaganje, što omogućuje precizno evidentiranje. Što se tiče preostalih kapaciteta, popunjavanje Karepovca očekuje se u drugoj​ polovici godine.

“Povećanjem stope odvajanja i smanjenjem​ količine miješanog komunalnog otpada moguće je produžiti njegov vijek za​ određeno vrijeme, tako da je povećanje stope ključni prioritet”, ističe Šuta.

Trenutna stopa odvajanja iznosi oko 28 ​posto, a cilj je tijekom ​godine​ povećati taj postotak kroz ugradnju polupodzemnih​ spremnika, uvođenje sustava “Smart bag”, dodatnu nabavu opreme i intenzivne​ edukativne aktivnosti, dodao je.

Grad Split paralelno radi na alternativnim​ rješenjima​, o čemu je u siječnju održan​ sastanak s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša, Fonda za zaštitu okoliša, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, drugih jedinica lokalne samouprave i ​komunalnih društava, a Šuta najavljuje dodatne sastanke o pronalaženju mogućih alternativnih lokacija.

Zeleni: Lećevica je promašen projekt

Predsjednik udruge Zeleni Dalmacije Lovro Rumora smatra kako je Lećevica sigurnosno, tehnički i financijski promašeni projekt, za što odgovornim drži političke dionike na svim razinama vlasti.

“Problem se rješavao tako da otpad nosimo s otoka na obalu, pa s obale u Zagoru, što je totalna bedastoća koja košta previše – izračunali smo da je amortizacija samo za gume iznosila gotovo milijun eura. To je apsurdno puno novca za štetno rješenje pa cijeli projekt izgleda kao promašaj”, smatra Rumora.

Sada kupuju skupe ploče da bi se otpad širio na sve strane, kaže Rumora i upozorava da je tolika količina otpada na Karepovcu neizdrživa za konstituciju odlagališta, koje nije bilo predviđeno za tako dugo odlaganje otpada.

Kao primjer navodi otok Krk, koji je napravio iskorak u zbrinjavanju otpada i izgradio sustav koji odlično funkcionira.

Zeleni Dalmacije bili su protiv toga da se otpad iz okolnih gradova dovozi na Karepovac i upozoravali da treba postići veći stupanj primarne selekcije. Otpad treba selektirati u sortirnicama i smanjiti ukupnu količinu mješovitog otpada koji se deponira na odlagalištima.