Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije provest će, po nalogu župana Ivice Lukanovića, dodatni nadzor ispravnosti pitke vode na otoku Rabu, koji se vodom opskrbljuje s područja Like.

Župan Lukanović zatražio je takav nadzor zbog ekološke krize nastale ilegalnim odlaganjem opasnog otpada u Gospiću, procijenivši da su dodatne analize neophodne kako bi se pravodobno utvrdilo eventualno zagađenje pitke vode. Istodobno, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) jučer su demantirali tvrdnje da se voda u Gospiću pet mjeseci nije ispitivala na prisustvo PFAS spojeva.

HZJZ navodi da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja u okviru državnog monitoringa, a rezultati su, kao i kod kontrole što su je u ožujku provele Ličke vode, bili ispod granice kvantifikacije odnosno manje od 0,0015 mikrograma po litri.

Drugo uzorkovanje planirano je za rujan, a zbog javnog interesa HZJZ je u utorak, 11. kolovoza, proveo izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod potrošača na području Gospića.

Dodatne mjere opreza

Prema podacima HZJZ-a, od početka godine do 10. kolovoza na području Ličko-senjske županije provedeno je 159 analiza parametara skupine A u vodoopskrbnoj mreži, a samo su dva uzorka bila problematična zbog neispravnosti izljevnih mjesta. Nakon hitnih intervencija, ponovljeni uzorci bili su uredni.

– Monitoring će se nastaviti, a rezultati će biti javno dostupni. Osim državnog monitoringa, svi isporučitelji vode provode operativni monitoring na svom području i obavještavaju javnost o eventualnim ograničenjima ili zabranama korištenja vode, a to će činiti i ubuduće, poručuje ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

U Primorsko-goranskoj županiji procijenili su ipak da treba poduzeti dodatne mjere opreza pa se u lokalnom zavodu javnog zdravstva ispituje voda koju piju Rabljani, a dolazi s kopna, putem izvorišta Hrmotine, koje koristi vode rijeka Like i Gacke.

Lički izvori vodom opskrbljuju i područje Senja te otok Pag. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Željko Linšak, izvijestio je jučer da dosadašnje analize i nadzori nisu pokazali utjecaj onečišćenja u Gospiću na sigurnost vode u vodovodu otoka Raba. Prisustvo metala i PFAS spojeva dosad se provjeravalo dvaput godišnje, a sada se ide u jednomjesečne nadzore.

– Dodatno ćemo ispitivati prisustvo 19 metala svaki mjesec, a krećemo već sada, u kolovozu. S obzirom na to da je to jedan dovod vode s kopna na otok, uzimat ćemo taj jedan uzorak i svaki mjesec ga testirati.

Takvo uzorkovanje i inače radi komunalac, radimo ga mi, a sada će to raditi i HZJZ u Lici. Dakle, kontrole će biti strože, rekao nam je Linšak. Do rapskog vodovoda onečišćenje bi, objašnjava, moglo doći ne samo putem podzemnih voda, već i tla, no zasad su rezultati uredni.

– Ukoliko nađemo povećane vrijednosti zabranit ćemo uporabu vode, ali dosad su rezultati bili dobri, a bit će vjerojatno i sada, ocjenjuje Linšak. On zapravo ne očekuje da bi nalaz vode na Rabu mogao biti loš.

– Prvo bi to osjetila Lika, prvo bi njihovi rezultati bili loši, a mi bismo tek kasnije to vidjeli na našim pokazateljima, zaključuje.

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije izdao je jučer hitno upozorenje za sve stanovnike s područja gradova Gospića, Otočca i Senja te općina Perušić i Karlobag, tražeći podatke o korištenju vlastitih izvora vode.

– Povodom novih saznanja o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću, a s ciljem preventivne zaštite zdravlja stanovnika, provodimo žurno prikupljanje podataka o individualnoj i lokalnoj vodoopskrbi.

Molimo sve stanovnike navedenih područja koji u posjedu imaju vlastite bunare, cisterne ili se opskrbljuju iz lokalnih vodovoda koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe, da se žurno jave Zavodu, pozvali su stanovnike i ponovili kako je voda u sustavu javne vodoopskrbe na cijelom području ovih gradova i općina u potpunosti provjerena i sigurna za piće.

Nema razloga za strah

U Županijskom zavodu za javno zdravstvo ističu kako se voda na tom području redovito kontrolira te nema razloga za strah.

– Voda za piće redovito se prati, a ključnu ulogu u provođenju specijaliziranih analiza preuzeo je HZJZ, koji raspolaže potrebnim laboratorijskim kapacitetima i opremom, kaže nam Danijela Ivšinović, v. d. ravnateljica Zavoda, te dodaje da su u stalnoj komunikaciji sa županijskim vlastima, a plan uzorkovanja i praćenja situacije usklađuje se na dnevnoj razini.

– Ljudi imaju dojam kao da se ništa ne radi. To definitivno nije istina. Odgovorno tvrdim da se analize vode rade korektno, sukladno struci i zakonu, poručuje Ivšinović.

Smatra da se podatak o mogućem prodiranju otrovnih tvari u podzemne vode ne smije automatski poistovjećivati s onečišćenjem podzemnih voda koje se koriste za javnu vodoopskrbu, kao što se eventualnu promjenu kvalitete vode ne može pripisati isključivo utjecaju odlagališta otpada.

– Na kvalitetu vode mogu utjecati i brojni drugi faktori, uključujući vremenske prilike, oborine i smanjenje količine vode. Do promjena vode će zbog ove suše sigurno doći, ističe.

Dio parametara koji se danas spominju, dodaje, prati se u sustavu monitoringa već godinama. Teški metali, primjerice, dio su dugogodišnjeg monitoringa pa se aktualni rezultati mogu uspoređivati s ranijim mjerenjima. A oni nisu pokazali zagađenje vode.

– Nama je svima u cilju da se taj otpad makne. Mi ovdje živimo i tu vodu pijemo, i ja je pijem. Cilj je naših laboratorijskih analiza da, ako se nešto pojavi, možemo što prije reagirati. Ne može se reći da kroz vrijeme neće biti promjena u kvaliteti vode, ali zasad je ona sigurna, zaključuje Ivšinović.

Poslani upiti na 70-ak lokacija za zbrinjavanje otpada iz Gospića

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zasad ne žele izlaziti s procjenama koliko bi koštalo zbrinjavanje 35.000 tona opasnog otpada kod Gospića.

Napominju da su u tijeku postupci nabave vrijedni 5,1 milijun eura koji se odnose na uklanjanje rasutog otpada te otpada u tzv. big bag vrećama, za koje Fond zaprima ponude do 25. kolovoza, a izvođači radova će za sanaciju tog dijela otpada imati rok do godinu dana.

U Fondu podsjećaju da u Hrvatskoj trenutno ne postoje odgovarajući kapaciteti za konačno zbrinjavanje svih vrsta otpada utvrđenih na lokaciji u Gospiću, dok je za dio otpada bilo potrebno pronaći način zbrinjavanja u specijaliziranim postrojenjima u drugim državama EU-a, koje imaju odgovarajuće dozvole, tehnologiju i kapacitete za prihvat takvih vrsta otpada.

– Istraživanjem tržišta koje se trenutno provodi, i u okviru kojeg smo upite poslali na 70-ak lokacija, utvrdit će se koja postrojenja raspolažu potrebnim kapacitetima te pod kojim tehničkim i financijskim uvjetima mogu preuzeti pojedine vrste otpada.

Nakon što zaprimimo i analiziramo njihove odgovore, imat ćemo potpunu sliku o realno dostupnim mogućnostima. Navedeni parametri bit će podloga za izradu natječajne dokumentacije i točniju procjenu vrijednosti koštanja, ali i dinamike tih radova, navodi se u odgovoru Fonda za zaštitu okoliša na naš upit.

Dodaje se kako će se u međuvremenu, kao dio cjelovitog postupka sanacije zakopanog otpada, nabaviti i zaštitne folije, koje imaju funkciju dodatne zaštite dijelova otpada od utjecaja oborina i mogućeg ispiranja do početka njegova uklanjanja.

– Fond će tijekom rujna predstavnicima građanske inicijative »Gospić je naš dom« predstaviti projektni zadatak za uklanjanje zakopanog otpada, kada ćemo imati konkretne informacije i o vrijednosti postupka i o planiranim rokovima provedbe, poručuju iz Fonda za zaštitu okoliša. (D. K.)