Premijer Andrej Plenković stigao je u Zadar sa svitom svojih ministara kako bi prisustvovao sastanku Otočnog vijeća, gdje je predstavio Poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2023. godini, te Poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta, piše Zadarski list.

Uz predsjednika Vlade sastanku su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Sastanku Otočnog vijeća prisustvovali su i lokalni čelnici s cijele obale.

Osim o dvama gore navedenim Pozivima, riječi je bilo i o aktivnostima i mjerama iz resora regionalnoga razvoja usmjerenim prema otocima, Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, zakonskim i podzakonskim aktima iz resora prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, poboljšanju zdravstvene usluge na otocima te ulaganjima u luke.

Otočno vijeće osnovalo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao svoje savjetodavno tijelo pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka, s ciljem unaprjeđenja politike razvoja otoka. Iako je to Ministarstvo koordinator svih razvojnih politika vezanih uz otoke, i na drugim su ministarstvima – mora, prometa i infrastrukture, zdravstva, znanosti i obrazovanja – veliki izazovi i ulaganja za područje otoka i sve što čini kvalitetu javnih usluga na otocima.

Zadarskim otocima na raspolaganju više od 25 milijuna eura

Sudionike je na početku sastanka pozdravio zadarski gradonačelnik Branko Dukić rekavši kako Zadar administrativno čini sedam naseljenih otoka.

– Pučinski su to otoci s malim brojem stanovnika, mahom starije dobi, koje osim sezonalnog karaktera života i poslovanja, muči i manjak zdravstvene skrbi, opadanje broja stanovnika i teškoće povezivanja s kopnom. Dugoročno održiv razvoj i revitalizacija otočkih zajednica nemoguća je bez kontinuirane suradnje na svim razinama.

Otocima Zadarske županije na raspolaganju je na primjer više od 25 milijuna eura, kojima ćemo otvoriti mnoga vrata otočanima, najavio je Dukić, dodavši kako su teme sastanka pokazale su kompleksnost otočkog života.

Župan Zadarski Božidar Longin je pak naglasio kako je skrb o otocima i njihovim žiteljima od strateške važnosti.

– Iako nas je snaga vjetra otpuhala s Visa, nije nas spriječila da se posvetimo pitanjima i problemima otočana. Naših 150 otoka primjer su svih uspjeha i problema s kojima se otočani susreću, a za naših 20 tisuća otočana izradili Strategiju razvoja otoka, prvu svoje vrste, koja je nastala upravo u suradnji s otočanima, kazao je Longin, istaknuvši kako je Zadarska županiji već ostvarila nekoliko velikih projekata na otocima.

– Lider smo u ulaganjima u otočku lučku infrastrukturu, ribarstvu i marikulturu, koja se u najvećoj mjeri odvija upravo na otocima. Uz nastavak sanacije mjesnih i obalnih luka, očekuje nas proširenje trajektnog pristaništa Preko, te završetak vodovodizacije drugog i trećeg zadarskog prstena, te pašmanske i priješke aglomeracije, rekao je Longin, kazavši kako i zadarske otoke mori manjak zdravstvenog osoblja i diskontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite, naročito ljeti, kada se broj stanovnika udeseterostručuje.

Duga sveučilišna tradicija

– U Preku i Salima dvije su podružnice našeg doma za starije i nemoćne, kao i psihijatrijska bolnica sa svojim odjelom palijativne skrbi. Osnovne škole u Salima i na Vir ubrzo će zasjati novim sjajem, a upravo je kvaliteta odgojno – obrazovnog sustava temelj budućnosti naših otoka, naglasio je Longin.

Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru na kraju je kazao kako u više od 600 godina zadarske sveučilišne tradicije, znanstvenici kontinuirano bave svim aspektima otočkog života, identiteta, povijesti i baštine.

– Vlasnicima smo bivšeg vojnog objekta na Molatu, gdje pokušavamo implementirati naše planove u daljnjim istraživanjima otoka. Bliže smo moru i otocima nego ikoja druga visokoobrazovna institucija. Ćutimo zato sve probleme i promjene u otočkim zajednicama, podsjetio je Faričić, vrativši se u povijest života na otocima.

– Prvi sustavni iskorak prema otocima dogodio tek nakon stjecanja okolnosti. Cijela je Hrvatska primorska i kao takva bi se trebala smatrati mediteranskom. Otoci su važan dio našeg nacionalnog prostora, koji se treba održivo i pametno razvijati, pojasnio je rektor Faričić, najavivši daljnji interes zadarskih znanstvenika za sva pitanja otoka.

– 53 naseljena otoka dom su više od 128 tisuća žitelja. Otoci su nam svih ovih godina prioritet ne samo zbog novog Zakona o otocima, već i zbog partnerstva koje želimo njegovati sa svim jedinicama lokalne samouprave. Više od tri milijuna eura smo zato uložili u otoke, kazao je premijer Andrej Plenković, naglasivši kako je više od 750 ugovora, koji su danas uručeni, vrijedno više od dva milijuna eura.

– Vremenske nepogode koje su nas umjesto na Vis odvele u Zadar pokazale su nam svu važnost ulaganja u otoke, lučku i prometnu infrastrukturu, dodao je premijer.