Prijedlog da se u svakoj jedinici na listi barem jedan zastupnik bira preferencijalno gura manje partnere van iz saveza, rekao je jedan od čelnika IDS-a, iako formalna odluka o izlasku iz koalicije nije donesena
Uvođenje preferencijalnog glasa na parlamentarnim izborima jedna je od tema oko koje postoji, barem načelno, konsenzus kod svih stranaka i opcija. Nakon što je saborska većina prošlog tjedna izglasala proračun za 2015. godinu, posljednji u ovom mandatu za koji je vladajuća većina trebala maksimalnu potporu zastupnika, sada je pred SDP-om i partnerima još izglasavanje novog izbornog zakona za koji također očekuju konsenzus. Kako je poznato, prijedlog oko kojeg se svi slažu jest da se u svakoj od 10. jedinica na listi barem po jedan zastupnik bira preferencijalno.
»Fenomen Picula«
Ističe da ovo nije definitivna najava samostalnog izlaska IDS-a na izbore i, samim time, izlaska iz Kukuriku koalicije, no svakako jest dilema za ovu strogo regionalnu stranku u kojoj se boje da će, s jedne strane, ostati oštećeni preferencijalnim glasanjem, a s druge strane i realno ocjenjuju da SDP u 8. jedinici ovoga puta može doživjeti debakl zbog svojih unutarnjih sukoba, a u tom slučaju bi IDS, čija je to matična jedinica, mogao postati žrtva tih sukoba. Naime, ako cijela koalicija loše prođe, proporcionalno tome loše će proći i IDS, a procjena je da bi 11 mandata iz 2011. godini ovoga puta doslovno moglo biti – prepolovljeno u 8. jedinici.
Novost u izbornom zakonu, koji se upravo u SDP-u piše, jest i ideja da se svim ljudima iz lokalnih izvršnih vlasti zabrani kumuliranje funkcija, odnosno mandat u Saboru učini inkopatibilnim s mandatima lokalnih načelnika. Već sada župani ne mogu biti istodobno u Saboru, a razmišlja se i da se to onemogući lokalnim načelnicima.
To će također dovesti u pitanje status ne samo niza SDP-ovih potencijalnih kandidata za izbore 2015., već pogotovo IDS-ovih i HNS-ovih, i sve su to razlozi za nezadovoljstvo u ove dvije stranke, pri čemu IDS već vrlo ozbiljno razmatra mogućnost samostalnog izlaska na te izbore. Uostalom, IDS-ovi zastupnici u Saboru prošlog tjedna već su glasali protiv Vladinog paketa regionalnih zakona, a predsjednik stranke Boris Miletić u petak je u Rijeci prozvao Vladu da će zbog kresanja lokalnih proračuna biti odgovorna i za loše rezultate u korištenju EU fondova, jer lokalne jedinice jednostavno više neće imati dovoljno sredstava za sufinanciranje EU projekata. Vlada je za to izravno odgovorna, kazao je Miletić, dokazujući odmicanje IDS-a od SDP-a.
Populistički nastupi
Kad je HNS u pitanju, njima se preferencijalni glas isplati tamo gdje su jaki, a to je sjeverozapad Hrvatske ili ono mjesto gdje se kandidira Vesna Pusić, dok drugdje mogu imati velikih problema upravo zbog preferencijalnog glasa. Naime, na parlamentarnim izborima 2015. primijenit će se isti model kao na europskim izborima: dakle, ako netko od kandidata na listi (14 ih je u svakoj od 10 jedinica) koji je nižerangiran dobije preko 10 posto glasova, tada neki od kandidata koji bi inače po redoslijedu bili prošli, ispada. Za HNS to je problem u većini jedinica, jer njihovi kandidati neće više biti tako visoko, a ni toliko brojčano dobro plasirani kao na izborima 2011. godine, kad su uspjeli dobiti čak 15 mandata. Jednako je i s HSU-om, ako uopće ostane u savezu.
Preferencijalno glasanje donosi, također, i efekt populističkih nastupa stranačkih kandidata: naime, sada će se kandidati mnogo snažnije boriti za sebe, svoje osobno ime, i može se očekivati manje savezništva, a više rivaliteta među kandidatima. Tako jedan od SDP-ovih zastupnika iz 8. jedinice komentira: »Zastupnica HNS-a Nada Turina-Đurić glasala je protiv nekih zakona prošlog tjedna, jer želi za sebe preferencijalne glasove u Gorskom kotaru. A mi ostali morali smo glasati za Vladin paket jer je tako odlučio klub SDP-a.«
