ZAGREB  Na ulasku u posljednju godinu ovoga saziva parlamentarne stranke iskazale su, sudeći prema prvoj polovici mandata, neočekivano veliko zanimanje za izborno zakonodavstvo. Sabor će raspravljati o nizu predloženih izmjena i dopuna Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i u konačnici izmijeniti izborne propise. Čak je pet predloženih izmjena izbornoga zakona, a ono što je svima zajedničko je uvođenje preferencijalnog glasa. Natalija Martinčević, nekdašanja članica HNS-a i vladajuće koalicije, a danas članica Narodne stranke – reformista, predložila je uvođenje jednog preferencijalnog glasa, a prag unutar liste bio bi deset posto. Ona je očito kao model uzela način izbora zastupnika u Europski parlament.

Hrvatski laburisti su još u vrijeme kada im je predsjedavao Dragutin Lesar podastrli mnogo razrađeniji prijedlog izmjena izbornih pravila. Oni također predlažu uvođenje preferencijalnog glasa, ali bi birač imao pravo na tri takva glasa na listi za koju se odluči, a praga za takve glasove unutar liste ne bi bilo. Laburisti predlažu i to da zastupnik ne može istovremeno biti i gradonačelnik ili općinski načelnik, odnosno zamjenik, kandidat mora imati prebivalište u izbornoj jedinici u kojoj se natječe, a predložili su i izmjene Zakona o izbornim jedinicama. Oni bi poznati problem s nejednakim brojem birača u izbornim jedinicama i posljedično neuravnoteženom vrijednošću mandata riješili uvođenjem šest izbornih jedinica, umjesto dosadašnjih deset, i u njima bi se biralo, ovisno o broju birača između 20 i 26 zastupnika.

Tri preferencijska glasa za birače predlaže i skupina zastupnika Jadranka Kosor, Josip Kregar i Gvozden Srećko Flego, ali za razliku od Laburista oni predlažu petpostotni prag. I oni predlažu zabranu istovremenog obnašanja zastupničke i načelničke, odnosno gradonačelničke dužnosti. Posebnost tog prijedloga je zabrana kandidranja osoba osuđenima za specifična teška kaznena djela do isteka razdoblja rehabilitacije, te uvođenje obveze prikupljanja 1.500 potpisa za svaku listu koja se želi kandidirati u pojedinoj izbornoj jedinici.

SDP se priklonio sljeđenju modela preferencijalnog glasanja kakav se provodi na izborima za Europski parlament – jedan glas i prag unutar liste od 10 posto. Ta stranka namjerava ukinuti nositelje lista, a posebnost je njihova prijedloga uvođenje spolne kvote. Osoba pojedinog spola ne bi smjelo biti manje od 40 posto na listi (u brojkama to znači najmanje šest žena ili šest muškaraca na listi od 14 kandidata), a lista koja ne bi ispunjavala taj uvjet bila bi diskvalificirana.

U posljednji čas na tu tržnicu ideja u promjenama izbornih pravila uključili su se IDS i Furio Radin. I oni bi preferencijski glas uveli po uzoru na europarlamentarne izbore, propisali da kandidat mora imati prebivalište u jedinici u kojoj je kandidiran, a u ovim financijski tegobnim vremenima pronašli su i gdje bi se, po njihovu mišljenju, moglo uštediti. Predlažu ukidanje općinskih izbornih povjerenstava, a njihova nadležnost bila bi prenesena na najbliže gradsko izborno povjerenstvo. Time tržište nije zasićeno.

IDS i Radin predložili su, ali zasad nisu i upisali u svoj prijedlog izmjena, da se pripadnicima nacionalnih manjina omogući dvostruko (ili dodatno) pravo glasa – za predstavnika manjine i opću listu. HDZ nije predao ništa napismeno, ali je iz te stranke više puta javno rečeno da se izmjenama izbornih pravila ne protive, ali početak tih izmjema mora biti promjena pravila glasanja u dijaspori, odnosno povećanje broja zastupnika iz dijaspore i biračkih mjesta, a za to je, pak potrebno mijenjati Ustav.