Međunarodni dan celijakije

CeliVita: Predstavljen prvi registar proizvoda bez glutena

Hina

Foto Pixabay

Foto Pixabay

Registar je namijenjen osobama s celijakijom i članovima obitelji, osobama na zdravstveno uvjetovanoj prehrani bez glutena, institucionalnim kuhinjama (škole, vrtići, bolnice…) i ugostiteljskom sektoru



Povodom Međunarodnog dana celijakije, 16. svibnja, udruga CeliVita u ponedjeljak je predstavila aplikaciju s registrom proizvoda bez glutena, za pomoć u liječenju autoimune bolesti od koje boluje i do 40.000 hrvatskih građana.


Registar proizvoda bez glutena https://bezglutena.celivita.hr/ prvi je takav popis dostupan hrvatskim pacijentima u obliku besplatne aplikacije sa stalnim nadopunama.


Informacije o proizvodima su digitalne, provjerene, slikovne i opisne te lako pretražive prema više kriterija, ističe udruga CeliVita koja je kreirala ovaj alat uz potporu EU sredstava.




Registar je namijenjen osobama s celijakijom i članovima obitelji, osobama na zdravstveno uvjetovanoj prehrani bez glutena, institucionalnim kuhinjama (škole, vrtići, bolnice…) i ugostiteljskom sektoru.


Dosad su oboljeli slali upite proizvođačima, a sada će imati popis proizvoda i tako si olakšati liječenje strogom bezglutenskom prehranom, što je jedini način kontrole bolesti.


Celijakija je doživotna imunološki posredovana sistemska bolest uzrokovana konzumacijom glutena koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži.


Pogađa oko jedan posto stanovništva, što bi u Hrvatskoj bio grad veličine Varaždina, a za razliku od intolerancije ili alergije na gluten, riječ je o ozbiljnoj bolesti koja uzrokuje niz tegoba i navezanih bolesti, među kojima i maligna oboljenja, i neplodnost.


Bolest je nasljedna i dvaput češće pogađa žene nego muškarce. Za ovu bolest ne postoji prevencija, a zbog raznolikosti ili pak odsustva jasnih simptoma, do postavljanja dijagnoze može proći i niz godina. Može se javiti u svakoj životnoj dobi i s njom se živi do smrti, a osim stroge i dosljedne bezglutenske prehrane, lijeka za celijakiju – nema.


Iako je ponuda bezglutenskih namirnica sve veća, ne samo u prodajnom lancu već i u ugostiteljstvu, pouzdanost deklaracija i podataka o prehrambenim proizvodima je nerijetko upitna.


Sigurni izbori su k tome oboljelima slabije dostupni i zbog cijene i zbog neprilagođenosti javnih i privatnih servisa potrebama zdravstveno ugroženih građana, kao što su, primjerice, studenti s celijakijom koji zasad ne mogu jesti u menzama sa svojim kolegama, navodi udruga CeliVita.


U udruzi se nadaju da će pokrenuta aplikaciija riješiti problem oboljelima kod odabira namirnica za pripremu hrane bez glutena jer se natpis “Bez glutena” ili znak prekriženog klasa pšenice ne nalazi na svim takvim proizvodima.