Vodstvo stranke izabrano, različiti pogledi ostali, a Predsjedništvo SDP-a nije jedinstveno / Foto D. KOVAČEVIĆ
Izborna konvencija prošla, vodstvo stranke izabrano, različiti pogledi ostali, Predsjedništvo SDP-a nije jedinstveno
RIJEKA – Već drugi dan nakon izborne konvencije SDP-a na vidjelo je izašlo neslaganje nekih članova novog Predsjedništva stranke: nakon što je novoizabrani potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin izjavio da bi SDP možda trebao razmisliti da SDP u Gradu Zagrebu na lokalnim izborima 2017. ne izađe sa svojim kandidatom, već da možda podrži HNS-ovu Anku Mrak Taritaš, to je u Rijeci komentirao Zlatko Komadina, također potpredsjednik SDP-a i bliski Bernardićev suradnik.
– Naravno da svatko ima pravo iznositi svoj stav, ali o ovako važnoj temi kao što su naši kandidati za lokalne izbore u velikim gradovima, a pogotovo u Gradu Zagrebu, prvo bi Predsjedništvo trebalo o raspravljati i donijeti zaključke, a onda bi taj stav stranke službeno trebao javnosti iznijeti ili predsjednik, ili osoba koju Predsjedništvo za to zaduži, a ne bilo koji pojedinci. Kolegu Grbina također podsjećam da je član vodstva SDP-a, a ne HNS-a, rekao je Komadina. On je i okrenuo tezu, te se upitao bi li Mrak Taritaš imala veće šanse za pobjedu nad Milanom Bandićem u Zagrebu ako bi bila kandidat SDP-a. »Ako bi pristupila SDP-u, možda bi bila pobjednik«, kazao je Komadina.
Predsjedništvo SDP-a u novom sastavu prvi put će se susresti na konstituirajućoj sjednici u petak.
Komadina je komentirao i šalabahtere na konvenciji, koji su osigurali i prolaz nekima od »poražene« Milanovićeve struje.
– Da je moglo biti drugačije, bilo bi. Lobiranja je bilo usmenog, pismenog i polupismenog. Ovo sada je odraz stanja u stranci, prošli su neki koji su u javnosti bili vidljiviji kao ministri. Izbori su uvijek umijeće mogućega, kazao je Komadina i poručio dušebrižnicima koji se sada brinu što Bernardić nema apsolutnu dominaciju u vrhu stranke da nije primijetio da su se tako brinuli za sudbine članova SDP-a dok je apsolutno dominirao Zoran Milanović, kod kojega su tijela imala 99,9-postotnu njegovu dominaciju.
A propos šalabahtera, jučer je objavljen službeni popis novih članova Glavnog odbora i broj glasova koji su dobili svi kandidati, a iz čega jasno proizlazi da su neki novi članovi Predsjedništva bez problema prošli u sam vrh stranke, a pritom nisu prošli ni na najnižim razinama – u svojim županijskim organizacijama koje su lobirale za ulazak u to središnje tijelo stranke. Primjerice, Bojan Glavašević i Fred Matić ušli su u Predsjedništvo s respektabilnim brojem glasova, ali nisu uspjeli ući u Glavni odbor, koji se birao po županijskom principu. Naravno, dvije strane to potpuno različito tumače.
– Ovo je dokaz da je i antibernardićevska struja itekako imala svoj šalabahter, jer kako to da možeš u vrh stranke, a ne možeš proći kod kolega s kojima živiš i radiš, osim ako nemaš šalabahter – rekao nam je jučer jedan bliski suradnik Davora Bernardića.
– U vrh stranke prošli su očito ljudi koji su prepoznati i kod članstva, i inače u javnosti. A baš ovo s Glavaševićem i Fredom Matićem je dokaz da je novi model glasanja po županijama zapravo loš, jer tek onda vladaju šalabahteri: po županijama je manje delegata i lakše je izlobirati »svoje«, kaže pak Ana Komparić-Devčić iz Rijeke. Zanimljivo je i da je izborni sustav u stranci takav da Karolina Leaković, iako je imala glasova više nego pet kolega koji su na kraju prošli u Predsjedništvo, ipak nije prošla, što je samo jedna od nelogičnosti.
Kao prva »žrtva« subotnje konvencije spominje se predsjednik županijske organizacije šibensko-kninske Ivan Klarin, koji je dao ostavku na tu dužnost nakon što nije prošao u vrh stranke, a dominaciju mu na terenu sad ima Bernardićeva ekipa.
– Osjećam da više nemam povjerenje, rekao je Klarin. Hoće li biti jedini, ili će se stranka još »diferencirati«, vidjet će se idućih dana.