Foto Davor Kovačević
Tomislav Trčak kaže da su hrvatski proizvođači spremni proizvesti većinu materijala koji će biti nužan u obnovi. Napominje i to da je njegova tvrtka već ranije razvila i poseban proizvod, žbuku koja je otpornija na potrese.
povezane vijesti
ZAGREB – Hrvatska bi u ovoj godini trebala pokrenuti najveći građevinski pothvat nakon Domovinskog rata, obnovu nakon potresa koji su najveće štete ostavili na Baniji i u Zagrebu, ali morat će se obnavljati i u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji. Potres je u ožujku, prema službenim procjena, uzrokovao štetu od 86 milijardi kuna, nakon onog prosinačkog štete se još procjenjuju, što baš i nije lako jer se tlo na Baniji i dalje trese, pa ponekad poništi i ono što su u prvim danima nakon razornog potresa prošle godine sanirali volonteri.
O troškovima obnove još nitko ne želi govoriti, ali sigurno je da će u sljedećim godinama na obnovu ukupno trebati potrošiti desetke milijardi kuna. Koliko god to pomalo i grubo zvučalo, s obzirom na to kakva je nesreća pogodila krajeve razrušene potresom, šansa je to za domaće tvrtke, graditelje, proizvođače građevnog materijala, projektante, inženjere… Ali prvenstveno za državu koja ima priliku ispraviti pogrešku i ovu obnovu odraditi kvalitetno i bez repova.
Kompleksan posao
Pitali smo zato na više adresa ima li hrvatski graditeljski sektor kapaciteta i ljudi za odraditi obnovu i svi se slažu da se ona i u Zagrebu i na Baniji, te ostalim pogođenim županijama, može odraditi domaćim snagama. Naravno, uz pomoć stranih radnika jer ih je Hrvatska i prije uvozila na desetke tisuća godišnje.
Mirjana Čagalj potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo i promet napominje da je Hrvatska lani izvan zemalja Europske unije uvezla preko 27 tisuća građevinskih radnika, ali ističe da je uz taj uvoz građevinski sektor u Hrvatskoj spreman udovoljiti svih zahtjevima koji obnova nakon potresa stavlja pred njega. Kaže da se u Zagrebu obnova od potresa provodi od trenutka kad se potres dogodio u manjem obujmu, a veliki broj građevinskih tvrtki priprema se i čeka obnovu koja bi u većem zamahu trebala početi kroz koji mjesec. Dio tvrtki, napominje ona, angažirat će se i na području Petrinje, Siska i Gline.
Sirovec: Uvest ćemo radnike iz Ukrajine ili FilipinaDa posao mogu obaviti domaće tvrtke i da će ih biti dovoljno, tvrdi i prvi čovjek Tehnike i predsjednik udruženja graditelja pri HGK-u Zlatko Sirovec. Podsjeća da je njegova tvrtka već angažirana na sanaciji potresa u Zagrebu, pa između ostaloga ističe i radove na sanaciji zgrada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Hrvatske tvrtke i kad su u pitanju proizvođači materijala i izvođači radova mogu posao odraditi i u Zagrebu i Baniji, siguran je Sirovec, te dodaje da se govori i angažiranju proizvođača montažnih kuća, koji po njegovom mišljenju imaju kvalitetne proizvode, pa će posla biti za sve. |
– Posao obnove Zagreba bit će kompleksan i mogao bi potrajati duže od 10 godina, dok bi se Banovina mogla obnoviti puno brže, procjenjuje Čagalj. Što se tiče proizvođača građevnog materijala, Čagalj ističe da je za hrvatsko gospodarstvo od velike važnosti korištenje hrvatskog proizvoda te da je obnova prilika da se pokaže kako postoji cijeli niz kvalitetnih hrvatskih proizvoda i tvrtki koji se mogu koristiti u procesu sanacije, kao i u svakodnevnom životu.
– Na svakom pojedinom naručitelju, projektantu i izvođaču je da upotrijebi hrvatske proizvode u obnovi. HGK je poduzela aktivnosti da se spomenutima približe domaći proizvođači materijala sa svojim proizvodima pa vjerujemo da će to polučiti rezultate, poručuje Čagalj.
Najveći proizvođač građevnog materijala ne samo u Hrvatskoj nego u regiji je našička Nexe grupa, koja proizvodi cement, beton, betonske elemente, crijep, ciglu, keramiku… Ivan Ergović, predsjednik uprave te kompanije, kaže da će njihovih proizvoda za obnovu biti dovoljno, a da je na onima koji budu vodili obnovu odluka da hrvatski proizvođači ne budu zakinuti na natječajima koji će se raspisivati.
– Mi već na skladištima imamo dovoljno crijepa da se pokrije svaka kuća na Baniji. Uz manju betonaru u Sisku sada se montira i ona većeg kapaciteta, a proizvodnju imamo i u Zagrebu. Što se nas tiče, bit će dovoljno i crijepa i betona i cigli. Imamo i svoju proizvodnju keramičkih pločica u Srbiji, napominje Ergović. Dodaje i da se nada kako će oni koji budu planirali obnovu na Baniji voditi računa da se sela obnove tako da mladi ljudi u njima žele ostati ili se požele nastaniti, jer se danas puno poslova i za svjetske tvrtke može odraditi iz banijskog sela koje je uređeno i ugodno za život.
Kvalitetna obnova
Tvrtka Samoborka, koja posluje više od stoljeća, tržišni je lider u proizvodnji žbuka, fasada, ljepila, kao i proizvoda za hidroizolaciju i sanaciju. Proizvode i završne dekorativne boje i za unutarnje uređenje i za fasade, a član uprave te tvrtke i predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevnog materijala HGK Tomislav Trčak kaže da su hrvatski proizvođači spremni proizvesti većinu materijala koji će biti nužan u obnovi. Napominje i to da je njegova tvrtka već ranije razvila i poseban proizvod, žbuku koja je otpornija na potrese.
– Proizvođača građevnog materijala, koji su i cijenom i kvalitetom konkurenti inozemnim ima, ali je na onima koji će planirati i voditi obnovu, i na onima koji će projektirati da to i iskoriste. Posla će biti za svakoga ako se bude planiralo pametno i odgovorno, vodeći računa da obnova bude kvalitetna, kaže Trčak.
