Diskriminirajuća praksa

Potvrde o vođenju kaznenog postupka: Zbog privatnih tužbi ne mogu do radnih mjesta

Ana Raić Knežević

Nakon što konačno nađete dugo traženi posao vrlo lako možete »pasti« na potvrdi o vođenju kaznenog postupka, jer ako je netko protiv vas podikao privatnu tužbu – ništa od posla

Nakon što sam ostala bez angažmana u novinama dala sam se u traženje novog posla. Nije mi bilo lako jer novinarskih radnih mjesta gotovo da i nema. Kada mi se konačno ukazala jedna prilika nisam se mogla prijaviti na natječaj jer je u njemu jedan od uvjeta bila i potvrda o vođenju kaznenog postupka. Naime, na sudu su mi izdali potvrdu iz koje prozilazi da se protiv mene postupak vodi. Iz onoga što je pisalo u potvrdi radilo se o privatnoj tužbi zbog klevete što sam ju zaradila još u vrijeme novinarske karijere. Pitam se kada će taj postupak konačno biti gotov, ispričala nam je ogorčeno bivša novinarka. Njezin primjer otvorio je niz pitanja – zašto se za tako veliki broj radnih mjesta traži potvrda o vođenju kaznenog postupka, može li privatna tužba zbog klevete, uvrede, sramoćenja ili nekog drugog blažeg nedjela zbog kojeg državno odvjetništvo ne pokreće kazneni postupak po službenoj dužnosti biti prepreka ostvarivanju prava na rad, gleda li se na kaznene postupke u odnosu na zaposlenje neselektivno.    I kakve veze uopće ima postupak po privatnoj tužbi zbog sramoćenja s radnim mjestom koordinatora u Odjelu za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, na primjer?     – Potpuno mi je nevjerojatan slučaj ove novinarke. Naime, ona se u toj poziciji našla obavljajući svoj posao. Privatnu tužbu za klevetu, uvredu ili sramoćenje doista se može podnijeti vrlo jednostavno i bez pravog povoda, a sve se u konačnici raspliće u sudskom postupku. Šokirana sam činjenicom da zakazivanje rasprave u povodu privatne tužbe istovremeno predstavlja uvjet za izdavanje potvrde o vođenju kaznenog postupka. Tim više što je uspjeh tih privatnih tužbi relativno nizak, no postupci, s obzirom da tužitelj ima pravo žalbe mogu trajati vrlo dugo. Iza tih tužbi ne stoji DORH, kao državno tijelo progona, već jedna osoba, pa je pitanje na čemu je tužba uopće utemeljena. Riječ o vrlo drastičnoj situaciji, a za to vrijeme tužena osoba ne može ostvariti cijeli niz svojih prava, objašnjava odvjetnica Jadranka Sloković podsjećajući kako vrlo mali broj tužbi bude odbačen prije započinjenja kaznenog postupka, odnosno provođenja sudske rasprave. Tužena osoba se tako jednostavno nađe u apsurdnoj situaciji da se protiv nje vodi kazneni postupak čija osnovanost prije toga nije ni na koji način provjerena.

Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju