Može li poraziti Josipovića?

Potpora Crkve Kolindi Grabar Kitarović može biti presudna

Zdenko Duka

Prema telefonskom ispitivanju Dnevnika Nove TV, kada bi sutra bili predsjednički izbori Josipović bi dobio 50,3 posto glasova a Kolinda Grabar Kitarović 37,3 posto, a kad bi se izuzeli neodlučni birači Josipović bi imao 57 a Grabar Kitarović 43 posto



ZAGREB – Već sada je jasno da postoje samo dva izgledna kandidata za pobjedu na predsjedničkim izborima u prosincu ove godine. Prvi je sadašnji predsjednik RH Ivo Josipović, a druga je Riječanka Kolinda Grabar Kitarović koju je HDZ prije koji dan istaknuo kao njihovu kandidatkinju za predsjednicu RH.


Josipović je već godinama najpopularniji političar u Hrvatskoj, uglavnom je koncilijaran, uspijeva kontrolirati emocije i pazi da ne kaže nešto previše što bi mu neki osjetniji dio birača mogao zamjeriti. Predsjednička pozicija u Hrvatskoj je doista takva da predsjednik RH bez neke velike nužde ne treba ulaziti u unutarnjopolitičke sukobe pa ih Josipović, za razliku od prethodnika Stipe Mesića, izbjegava.


No, u posljednje vrijeme, kako se bliži predizborna kampanja za predsjednika RH, i Josipović pomalo počinje gubiti podršku, a to je sasvim sigurno vezano i uz sve slabiji imidž SDP-a, njegove bivše stranke koja ga je i kandidirala za predsjednika RH 2009. godine i čiji će kandidat biti i sada.




Dobro je poznato, Kolinda Grabar Kitarović, bivša veleposlanica Hrvatske u SAD-u, od srpnja 2011. pomoćnica je glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Zbog tih njenih obaveza, predsjednička kampanja Grabar Kitarović startat će u rujnu.


Prema telefonskom ispitivanju Dnevnika Nove TV, kada bi sutra bili predsjednički izbori Josipović bi dobio 50,3 posto glasova a Kolinda Grabar Kitarović 37,3 posto, a kad bi se izuzeli neodlučni birači Josipović bi imao 57 a Grabar Kitarović 43 posto.


Može li Kolinda Grabar Kitarović dobiti izbore?


Sociolog Zoran Malenica, viši predavač Pravnog fakulteta u Splitu, smatra da ima nešto istine u tome da je Grabar Kitarović zapravo kandidatkinja NATO-a i SAD-a, a to bi joj moglo i odmoći kod jednog dijela (i HDZ-ovih) birača. Malenica misli da je Kolinda jako dobar birokrat, ali misli da kao što Zoran Milanović nije zreo za premijera, da ni ona nije zrela za funkciju predsjednika RH i da nema baš državnički potencijal. Onda se može očekivati da bi mogla prenositi nečiju tuđu politiku. No, ako Katolička crkva bude shvatila ove izbore na način da kaže – napokon moramo za predsjednika RH imati deklariranog katolika (katolkinju) i maksimalno se angažira, to može biti presudno. Onda ona ima šanse, kaže Malenica.


Anđelko Milardović, politolog, predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije, smatra da je Josipovićev problem u tome što je SDP podijeljen i on će morati mobilizirati članstvo SDP-a da stane uz njega. Kolinda Grabar Kitarović zasad je još uvijek samo medijski produkt jer u kampanji svaki se kandidat mora očitovati, mora iznijeti mišljenje, vrijednosni sustav, programsku orijentaciju. Morat će početi iznositi svoje stavove, a tek onda ćemo moći nešto zaključiti, kaže nam Milardović.


No, Milardović misli da je imenovanje Grabar Kitarović kao predsjedničke kandidatkinje vrlo lukav potez HDZ-a. Jer, žene unutar vrijednosnog sustava desnice nemaju status kao kad bi žena bila kandidat ljevice. To je sad zbunjujuće za ljevicu. I u Josipovićevom taboru trebat će puno takta da se ne prijeđe ona komunikacija koja bi se mogla protumačiti kao povreda žene. Josipović će morati imati dobre živce da vodi kampanju a da ne udari i ispod pojasa. I zato je to lukava odluka HDZ-a, kaže Milardović i, šaleći se, napominje, da kad krene kampanja iza Kolinde idu odmah i NATO trupe, aludirajući na potporu NATO-a i SAD-a.