Koncesije su potpisane na trideset godina, pri čemu je prvih pet istražnih / arhiva NL
Na račune četrdesetak općina u Slavoniji isplaćeno oko tri milijuna kuna naknade za istražne površine.Koncesionari su u proračun uplatili 10 milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora
Prošla su točno dva mjeseca otkako je Vlada Tihomira Oreškovića s dva koncesionara – Inom i kanadskim Vermillion Energyjem potpisala ugovore o istraživanju i eksploataciji nafte i plina na kopnenim poljima u Slavoniji. S Kanađanima je potpisan ugovor za tri istražna polja uz Savu i jedno uz Dravu, s Inom pak za jedno polje uz Dravu, dok s trećim odabranim koncesionarom, nigerijskom tvrtkom Oando PLC ugovor za još jedno polje uz Dravu nije potpisan, i sigurno neće biti do dolaska nove Vlade. Nigerijci, inače jedna od najvećih afričkih kompanija, navodno nisu stigli na potpisivanje u Hrvatsku 10. lipnja, nakon čega se pojavila neslužbena informacija da s tehničkom Vladom tako važan ugovor niti ne žele potpisati. Jesu li to pravi razlozi, nije poznato, no službeno bi Oando pripremljeni ugovor trebao potpisati nakon što Hrvatska dobije novu Vladu, ili od njega odustati.
Načelnik Općine Stari Jankovci Dragan Sudarević kaže da općina uvijek dobije jednako – oko dva i pol milijuna kuna godišnje, a eksploatacija traje pet, šest godina.
– Znači li to da sad, kad je cijena nafte pala, oni vade više pa je renta nama jednaka, ne znam, no nelogično bi bilo da, s tako niskom cijenom barela, oni vade više – kaže Sudarević. U to koliko se nafte i plina kod njih iscrpi, uvid nema ni Općina Magadenovac u Osječko-baranjskoj županiji. »To je, kad pitamo u Vladi, poslovna tajna, makar se nafta crpi na našem području. Sad bi se renta trebala podignuti na deset posto, no mi i dalje nećemo imati uvid u podatke o proizvodnji, a u drugim je državama, osim toga, renta oduvijek deset posto, u Mađarskoj 12 posto«, kaže načelnik Magadenovca Stjepan Živković.
Projekt na Jadranu
Kako neslužbeno doznajemo, ovisno o rezultatima izbora, ponovno bi mogao zaživjeti i projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, od kojeg je Vlada Zorana Milanovića naglo, nakon nekoliko godina pripreme, odustala pred prošle izbore, vjerojatno uvjerena kako je javnost za to na izborima sigurno ne bi nagradila. Tad je propalo i potpisivanje također već pripremljenih ugovora za kopno, kolateralna žrtva vrijedna i do gotovo sedam milijardi kuna godišnjeg prihoda u proračun.
Šefica Agencije Barbara Dorić odgovara kako se projekt na moru, bez obzira na to tko na izborima pobijedi, u ovim okolnostima na tržištu ne bi isplatio. »Kad smo kretali s prvim projektom za Jadran, cijena barela iznosila je sto dolara, do okončanja natječaja već je bila pala na 80, dok je situacija sada i daleko lošija, a nitko, pritom, ne može predvidjeti kako će se kretati u idućim godinama. Bojim se da, kad bi raspisali natječaj za more, interesa ne bi bilo«, ističe Dorić.
Vermillion i INA su na kopnu, s druge strane, krenuli u pripremne administrativne »radove« te je na račune četrdesetak općina u Slavoniji isplaćeno oko tri milijuna kuna naknade za istražne površine. Ovisno o toj površini, općine su dobile od 15.000 do nekoliko stotina tisuća kuna, dok su koncesionari u proračun uplatili i deset milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora. Ukupno su dosad uplatili, dakle, deset milijuna kuna, kao i 600 tisuća kuna po ugovoru Agenciji za ugljikovodike.
Naknadu za istražne prostore dobila je, između ostalih, i Općina Tompojevci, kojom je do dolaska na mjesto ministra gospodarstva upravljao Tomislav Panenić. Prema riječima Zdravka Zvonarića, zamjenika načelnika koji obnaša njegovu dužnost, početkom srpnja Općini je na račun sjelo nešto više od 16 tisuća kuna iz kanadskog Vermilliona. »Iznenadio nas je taj novac, nismo znali o čemu se radi, no dobrodošao je, a posebno ako bude uplaćivan i dalje, što navodno hoće. Zbog eksploatacije šuma godišnje dobivamo 20 tisuća kuna, a ovo je, jer se još ne zna ni gdje će istražne bušotine biti i hoće li biti eksploatacije, naknada ‘na zrak’«, zadovoljan je Panenićev općinski zamjenik.
Općinari iznenađeni
Kako kažu u Agenciji, uplata prve naknade iznenadila je mnoge općinare, budući da Slavonci još nisu upoznati s tim gdje će istražne bušotine biti. Prema riječima Barbare Dorić, njihove će lokacije biti poznate najranije krajem godine, budući da koncesionari tek moraju napraviti studije i pribaviti ostalu dokumentaciju, nakon čega će i njima samima biti poznata lokacija bušotina. Koncesije su potpisane na trajanje od trideset godina, pri čemu je prvih pet istražnih, a pronađu li koncesionari naftu i plin, nastavlja se 25 eksploatacijskih godina. Za vrijeme istraživanja predviđaju se investicije od 88 milijuna eura, dok se mogući neto prihodi za državni proračun, ukoliko dođe do eksploatacije te zavisno o rezervama nafte i plina, procjenjuju između 3,4 i 6,8 milijardi kuna godišnje. Jedinice lokalne samouprave trebale bi pak dobivati, pored naknade, i rentu za eksploataciju u iznosu od deset posto od ukupne proizvodnje ugljikovodika na njihovom terenu.
Sve jedinice lokalne samouprave na čijem području Ina otprije već eksploatira ugljikovodike, od toga zarađuju pet posto od ukupne proizvodnje nafte i plina. Iako to od Vlade traže već godinama, načelnici nikad nisu uspjeli dobiti informaciju koliku Ina točno proizvodnju na njihovim poljima ima, a renta je uvijek podjednaka.
