ZAGREB – Inspektori rada lani su, zbog nezakonitog zapošljavanja radnika, privremeno zabranili obavljanje djelatnosti kod 454 poslodavca na rok od 30 dana, odnosno do otklanjanja nedostataka u poslovanju. No, 166 poslodavaca odlučilo se za »otkup« kazne, te su u državni proračun uplatili 6,78 milijuna kuna.

Sudeći prema godišnjem izvješću o radu državnog inspektorata lani je obavljeno manje nadzora u području radnih odnosa i zaštite na radu nego u 2011. godini. Primjerice, prije dvije godine kod 799 poslodavaca otkriveni su prekršaji zbog kojih su im inspektori privremeno zabranili djelatnost pri čemu ih je dva puta više nego lani otkupilo kaznu. Na licu mjesta, pak, inspektori su naplatili nepunih 2,5 milijuna kuna prekršajnih kazni.

Inspektori rada tijekom prošle godine obavili su ukupno 25.091 inspekcijski nadzor u području rada i zaštite na radu što je u odnosu na godinu dana ranije 2.365 nadzora manje. U području radnih odnosa pritom je obavljeno 15.665 nadzora te otkriveno i procesuirano 12.242 prekršaja. Usporedbe radi, tijekom 2011. godine, obavljeno je preko dvije tisuće nadzora više u području radnih odnosa nego lani te otkriveno i procesuirano preko 2,5 tisuća prekršaja više nego lani.

U nezakonitom, odnosno ilegalnom radu lani je otkriveno 1.699 radnika, od čega 374 stranca. Poslodavci kojima je rad privremeno zabranjen uglavnom su ilegalno zapošljavali strane radnike, odnosno zaposlene radnike nisu prijavili na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje ili poslodavac s radnikom nije sklopio ugovor o radu ili mu nije uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada.

Inspektori su lani, u području radnih odnosa, utvrdili i postojanje osnovane sumnje da su poslodavci počinili 369 djela prekršaja zbog nezakonitog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. U 432 slučaja (koja obuhvaćaju 653 radnika) poslodavci radnicima nisu dostavili obračun isplaćene plaće ili naknade plaće, odnosno otpremnine. Istovremeno, otkriveno je i da 876 poslodavaca za 3.448 radnika nisu dostavili potrebnu dokumentaciju o plaći, naknadi plaće i otpremnini u slučajevima kada su ti primici dospjeli, ali nisu isplaćeni. U 1.253 slučajeva poslodavci nisu radnicima isplatili zakonom propisanu minimalnu plaću te su tako oštetili 14,2 tisuće radnika.

Prema podacima Inspektorata, lani su inspektori rada zaprimili preko 2.8 tisuća presuda prekršajnih sudova pri čemu je u 2.195 slučajeva okrivljenik proglašen krivim. Ukupno je krivcima izrečeno preko 65,6 milijuna kuna prekršajne kazne. Šest poslodavaca lani je zaradilo kaznene prijave i to u dva slučaja zbog davanja lažnog iskaza, a u ostalim slučajevima zbog sumnje da su počinili kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada ili zbog skidanja i povrede službenog pečata i znaka.

Nezakonito poslovanje, ističu inspektori, bilo je prisutno u svim djelatnostima, a posebno u ugostiteljstvu, trgovini i graditeljstvu. Među najozbiljnijim problemima radnika, kao i proteklih godina, je neisplata minimalne plaće kao i nezakonit obračun i isplata plaće pri čemu se ističe pravo na dodatak za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom, blagdanom te povremene isplaće plaća na crno, odnosno »na ruke«.