Prvoga dana u kojem su bolnice nakon dvomjesečne pauze opet počele primati naručene pacijente, u mnogim je poliklinikama bilo nervoze i nesnalaženja. U većim zagrebačkim bolnicama tvrde da se radi o početnom uhodavanju te da će već za koji dan biti uspostavljen glatki protok pacijenata, u skladu s preporukama epidemiologa.

U funkciji je i oko četvrtina kapaciteta KB-a Dubrava, koja je otvorila dio specijalističkih ambulanti i dijagnostičkih pretraga poput MR-a i CT-a. Jučer su krenule i prve operacije iz tzv. »hladnog pogona«, koje se ne smatraju hitnima. Svi pacijenti koji idu na operaciju, gastroskopiju ili bronhoskopiju odsad se moraju testirati na koronavirus.

Početničke muke posve su očekivane, jer pacijenti koji dolaze na pregled u bolnicu sada prolaze potpuno novu proceduru: mjerenje temperature, pranje i dezinficiranje ruku i ručke na torbici, čišćenje obuće…

I u čekaonicama i ambulantama procedura je daleko zahtjevnija nego što je to bilo prije nekoliko mjeseci – treba održavati distancu među pacijentima, a iza svakog pregleda, prije ulaska novog pacijenta, dezinficirati i provjetriti ambulantu. Zato će se u 8-satnom radnom vremenu obavljati manje pregleda nego ranije, a to će se nadomještati poslijepodne i vikendima.

Liste čekanja

– Ne mogu reći da smo jutros imali gužve, ali pacijenti čekaju malo duže od dogovorenog termina. To je posljedica uhodavanja, no vrlo brzo će sve funkcionirati kako treba, rekao nam je ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica Mario Zovak.

U prostorima poliklinike, odnosno specijalističkih ambulanti, u čekaonice su postavljeni paravani, obilježeni su stolci na koje se smije sjesti u skladu s propisanom distancom od dva metra. »Unutra, u čekaonicama, nema gužve.

Nešto je više pacijenata pred visokofrekventnim ambulantama gdje je i inače gužva, pred dermatologijom, fizikalnom terapijom, oftalmologijom… Prošao sam bolnicom i vidio da je na dermatologiji dosta pacijenata, ali su vani, pred zgradom, ne guraju se«, ilustrira Zovak.

Ono što pacijente najviše zanima jesu liste čekanja, odnosno kada će doći na red za svoj propušteni termin. Poruka je svima bila da čekaju poziv iz bolnice u vezi sa svojim terminom, no pacijentima je to stvorilo brojne nedoumice. U Udruzi hrvatskih pacijenata (UHP) kažu kako je komunikacija s bolnicama vrlo loša, čak i kad termin želite ustupiti nekome hitnijem od vas.

– Ne znamo, na primjer, hoće li biti promjena termina za pacijente koji su naručeni za listopad jer sad prioritet imaju pacijenti koji su izgubili svoj red. Problem je što prije odlaska specijalistu treba napraviti i dijagnostičke preglede, ne znamo hoće li se i oni odgađati, kaže Marijo Drlje, predsjednik udruge.

Osobno je, kaže, tražio od bolnice u kojoj se liječi pojašnjenje hoće li mu se termin pregleda odgađati, a naveo je i da želi ustupiti termine u kojima je naručen na dijagnostiku za nekog hitnijeg pacijenta, ali odgovor na svoj upit – nije dobio.

– Pacijenti danas moraju čekati da ih iz bolnice netko nazove. Problem je u tome da prave komunikacije nema, ljudi ne znaju što ih čeka i tako će netko možda za tjedan-dva otići na pregled nepotrebno, navodi Drlje.

Koliko hvali komunikaciju ministra zdravstva Vilija Beroša i Nacionalnog stožera civilne zaštite u protekla dva mjeseca, toliko je nezadovoljan ministrovom komunikacijom s pacijentima oko lista čekanja.

»To je veliki propust. Trebalo je jasno reći ljudima što ih čeka, upoznati ih s principom kojim će se revidirati liste čekanja, umjesto da se kaže neka sjede doma i čekaju poziv«, zaključuje.

I u Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) navode da već dva tjedna nisu dobili odgovor nadležnih u Ministarstvu zdravstva i HZZO-u na svoje upite vezane uz ponovno pokretanje zdravstvene zaštite.

Operativni zahvati

– Tražili smo da se napravi plan zbrinjavanja onkoloških pacijenata, posebno neotkrivenih, da se vidi koliko će posla na sebe preuzeti privatnici, a koliko domovi zdravlja. Nažalost, odgovora na naša pitanja nema, predbacuje Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić izjavio je jučer da su se liste čekanja u prosjeku povećale za 65 dana. Ravnatelj KBC-a Sestara milosrdnica tvrdi pak da je to nemoguće procijeniti. »Teško je to reći jer su pacijenti heterogena skupina.

Nekima treba dijagnostika, nekima terapija, a neke se pretrage, poput MR-a, i od ranije čeka jako dugo«, navodi Zovak. Njegova bolnica već je i prije radila u dvije smjene, a sada će zaostatke odrađivati vikendom. Subotom će se raditi i operativni zahvati. Limitirani su, kaže, i brojem uređaja, kao i činjenicom da je pet bolničkih odjela oštećeno u potresu.

– Liste čekanja su uvijek postojale i postojat će. Nadam se da se neće dramatično produljiti, zaključuje.

Zdravstveni sustav morao bi se u normalu vraćati postupno, najprije 30 posto pa naviše, smatraju u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK). Traže da se zdravstvu osigura dovoljno zaštitne opreme, kvalitetna trijaža na ulazu u bolnicu i rad u timovima koji će se smjenjivati na tjednoj ili dvotjednoj razini.

– Trijaža se na terenu pokazala kao vrlo bitna, jer je mjerenjem temperature detektirano nekoliko pozitivnih slučajeva koji nisu ni bili svjesni da imaju temperaturu ili da bi mogli biti bolesni, kaže Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a.

Dvosmjenski rad za liječnike, dodaje, neće biti ništa novo jer većina bolnica već radi u dvije smjene. »Većinom se sada u dvosmjenski rad ne kreće da bi se odradilo 130 posto, nego da se poveća razmak među pacijentima, da se odradi zadani broj bolesnika uz poštovanje epidemioloških mjera.

Pitanje je i ima li svaka bolnica uvjete za rad u dvije smjene. KB Sv. Duh i dosad je imao ambulante koje su radile popodne, a pitanje je ima li, recimo, u bolnici u Sisku ljudi za to«, navodi Luetić.