Opet im krivi mediji

Političari pozvali HAZU da bude prisutnija u javnosti

Hina

„HAZU je institucija u kojoj djeluje i sabire se znanje elita, o čemu se, međutim, u javnosti premalo zna“, mišljenja je Vukšić koji je pozvao Akademiju da progovara javno o biti i uzrocima krize te ponudi svoja rješenja



Klubovi zastupnika u Hvatskom saboru danas su podržali izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za 2011. godinu, pozivajući Akademiju da bude još otvorenija i prisutnija u javnosti.


„HAZU djeluje gotovo u ilegali čemu je kriva sama Akademija ali i nezainteresiranost senzacionalistički orijentiranih medija“, rekao je Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) dodajući međutim kako stvari, dolaskom akademika Zvonka Kusića na čelo te ustanove, kreću nabolje.


„HAZU je institucija u kojoj djeluje i sabire se znanje elita, o čemu se, međutim, u javnosti premalo zna“, mišljenja je Vukšić koji je pozvao Akademiju da progovara javno o biti i uzrocima krize te ponudi svoja rješenja.




Jasen Mesić (HDZ) izrazio je zadovoljstvo poboljšanjem „prosjeka godina“ akademika. Nije mu međutim bilo drago zbog spora između HAZU i Moderne galerije o vlasništvu nad slikama u Modernoj galeriji. Pozvao je Akademiju na još intenzivniju suradnju s međunarodnim organizacijama a posebno UNESCO-om.


Igor Kolman (HNS) upozorio je na nedovoljan broj „akademkinja“ te se zapitao koji su razlozi nesrazmjera broja muškaraca i žena u Akademiji.


Osvrćući se na izjavu HAZU-a u povodu presude generalima Gotovini, Markaču i Čermaku, Kolman je rekako kako su trebali biti „malo oprezniji“ kada su tu presudu nazvali neprihvatljivom, što je naišlo na protivljenje HDZ-a i HDSSB-a.


„Netočno je da se HAZU nije trebala oglašavati vezano za presude hrvatskim generalima“, rekla je Jadranka Kosor (HDZ), podsjećajući da je i hrvatska vlada, kojoj je na čelu u to vrijeme bila ona, imala sličan stav.


Glavni tajnik HAZU-a Pavle Rudan rekao je, podnoseći izvješće za prošlu godinu, kako je lani svečanom sjednicom obilježeno 150 godina postojanja Akademije, organizirano je 77 znanstvenih skupova, održano je 65 predavanja i 62 predstavljanja knjiga, 55 izložbi, 8 obrana magistarskih i doktorskih radova, te 15 komemorativnih sastanaka.


„Zaklada je poticala znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Hrvatskoj, a financirala je 128 projekata u vrijednosti oko 1,3 milijuna kuna“, rekao je Rudan.


Intenzivirana je i međunarodna suradnja sa znanstvenim organizacijama i rad na međunarodnim projektima, a Akademija je ostvarila bilateralnu suradnju s 35 akademija.


HAZU je lani objavio ukupno 108 svezaka raznih publikacija i to: 20 knjiga, 19 zbornika radova, 30 svezaka časopisa, dvije knjige sažetaka, 23 kataloga izložbi, dva deplijana, dva rječnika, dvije izjave te osam spomenica preminulim akademicima. Objavljeno je francusko izdanje edicije Hrvatska i Europa, a rad je bio usredotočen na V. svezak edicije pod radnim naslovom Suvremena hrvatska kultura.


Akademijine znanstveno-istraživačke jedinice radile su na 31 znanstvenom projektu i realizirano je niz ostalih znanstvenih i umjetničkih zadatka.


U okviru muzejsko-galerijske djelatnosti Akademije tijekom 2011. organizirano je u Gliptoteci 20 izložbi, u Kabinetu grafike šest izložbi, Strossmayerova galerija starih majstora bila je otvorena za javnost stalnim postavom Galerije, dok su u Hrvatskom muzeju arhitekture organizirane dvije izložbe i četiri predavanja.


Govoreći o financijskom izvješću Rudan je kazao kako su prihodi akademije bili 71.195.585 kuna „što je ostvarenje od 97,72 posto od predviđenog“.