Vukovarski stožer danas objavljuje broj potpisa

Podolnjak: Referendum o ćirilici bio bi kršenje Okvirne konvencije Vijeća Europe

Dražen Ciglenečki

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji je u prošlom sazivu bio vanjski član saborskog Odbora za Ustav, tvrdi da je potpuno nebitno hoće li Ustav biti izmijenjen jer već sada postoji pravno uporište temeljem kojeg Sabor može odbiti referendum o nacionalnim manjinama



ZAGREB Stožer za obranu hrvatskog Vukovara danas će, ako ponovno ne bude odgode, objaviti koliko su potpisa prikupili za referendum kojim traže da pripadnici nacionalnih manjina dobiju pravo na javnu upotrebu svojeg jezika u mjestima gdje njihov udio u stanovništvu prelazi 50 posto. Zatim će knjige s potpisima, a u Stožeru tvrde da ih sigurno ima preko pola milijuna, donijeti u Sabor na kojem je odluka o referendumu.


Usporedno s tim odvija se proces ustavnih promjena, čiji je cilj, između ostalog, ograničiti pitanja o kojima je moguće raspisati referendum. Planirano je da Sabor izglasa te izmjene 20. prosinca, a tada bi se, kao u sličnoj situaciji 2010. godine kad su potpise prikupljali sindikati, mogla pojaviti dvojba mogu li se već na ovu referendumsku inicijativu primjeniti nove ustavne odredbe ili vrijede stare koje su na snazi bile kad su prikupljani potpisi. 


No, Robert Podolnjak, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji je u prošlom sazivu bio vanjski član saborskog Odbora za Ustav, tvrdi da je potpuno nebitno hoće li Ustav biti izmijenjen jer već sada postoji pravno uporište temeljem kojeg Sabor može odbiti referendum o nacionalnim manjinama. 




– Čude me hrvatski političari od kojih se još nitko nije pozvao na Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, koju je Hrvatska kao članica Vijeća Europe usvojila 1997. godine. A jednako su važna i kasnija mišljenja Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za Okvirnu konvenciju. Kad se pročitaju ti dokumenti, jasno je  da ovog referenduma ne može biti, rekao nam je Podolnjak. 


U članku 11. spomenute konvencije navodi se da »na područjima tradicionalno nastanjenima znatnijim brojem osoba koje pripadaju nacionalnoj manjini, stranke će u okviru svojih pravnih sustava, uključujući – gdje je to prikladno – sporazume s drugim državama te uzimajući u obzir njihove specifične uvjete, uznastojati istaknuti tradicionalne lokalne nazive, nazive ulica i druge topografske oznake namijenjene javnosti također i na manjinskom jeziku kad za takve oznake postoji dostatno zanimanje«. Naknadno su dvije države članice Vijeća Europe, Bosna i Hercegovina i Poljska, postavljale pitanje koliki je taj znatniji broj pripadnika nacionalnih manjina. Savjetodavni odbor im je u formi obvezujućeg mišljenja odgovorio da bi zahtjev da manjina budu u apsolutnoj ili relativnoj većini u nekoj lokalnoj jedinici bio inkopatibilan s člankom 11. Okvirne konvencije.


– Takvo bi mišljenje dobila i Hrvatska i, ako ga ne bi prihvatila, to bi imalo negativne posljedice za zemlju, u najmanju ruku na međunarodni ugled Hrvatske. Dakle, preuzeli smo određene međunarodne obveze i zbog toga se ne može raspisati referendum koji bi ih kršio, neovisno o mogućim ustavnim promjenama, naglašava Podolnjak. Premda je uvjeren u svoje stavove, on smatra da bi Sabor ipak, prije nego što donese odluku o referendumu, trebao zatražiti očitovanje Ustavnog suda.


– Ali, poznajući ustavne suce, siguran sam da bi o referendumu oni rekli isto što i ja, zaključuje Podolnjak.


Međutim, premijer Zoran Milanović već je početkom tjedna najavio da će Sabor preuzeti odgovornost i odbaciti referendum, bez konzultacija s Ustavnim sudom, koji se može uključiti jedino ako to bude tražio Stožer žaleći se na odluku Sabora.