The Economist

Plenkovićeva poruka javnosti: Plaće i mirovine nisu upitne, bez obzira na trajanje krize

Tihana Tomičić

snimio Tomislav Miletić/PIXSELL

snimio Tomislav Miletić/PIXSELL

Ključ je sljedećih šest mjeseci. Izgledno je da na proljeće epidemija neće biti ovako snažna. Cjepivo će dolaziti, pokazat ćemo otpornost ovoj zarazi. A mjere će trajati dokad treba, kazao je premijer Andrej Plenković



ZAGREB – Konferencija pod nazivom »The Economist – Svijet u 2021.«, koja je po drugi put organizirana u Hrvatskoj, bila je prilika da se premijer Andrej Plenković ponovo obrati javnosti, na dan u kojem su donesene nove, pooštrene mjere za građane. Najvažnija je poruka da plaće i mirovine nisu ničim ugrožene, ni za razdoblje do 2023., kad se tek očekuje oporavak BDP-a.


– Što se tiče plaća i mirovina, one neće doći u pitanje. Plaće će biti tu, mirovine će biti tu. Napravit ćemo sve što odgovorna vlast i Vlada trebaju. Ključ je sljedećih šest mjeseci. Izgledno je da na proljeće epidemija neće biti ovako snažna. Cjepivo će dolaziti, pokazat ćemo otpornost ovoj zarazi. A mjere će trajati dokad treba. Iskoristit ćemo ovu priliku za reset, kazao je premijer odgovarajući na novinarsko pitanje o padu BDP-a.


Na pitanja o mjerama pomoći poslodavcima koje su produžene još iduća dva mjeseca te koliko će to koštati državu, kazao je:




– Mi smo po našim procjenama na razini otprilike 500 milijuna kuna za taj rashod. Jučer je Vlada imala zaključak podrške mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naša poruka je jasna – dok bude trajala ova kriza, dok se dovoljno ne promijene okolnosti u smislu da nemamo ovako razorne udare vala, učinit ćemo sve intervencijama da pomognemo privatnom sektoru.


U mjerama su angažirani svi i radimo sve što možemo. Najviše sredstava smo osigurali iz EU fondova. Jedna smo od prvih zemalja koja je saborski potvrdila taj dio sredstava koji dolazi iz EU fondova«, kazao je premijer.


Umiriti kretanje


Vrlo oštro odgovorio je i na oporbene kritike, posebno one iz SDP-a kojima se traži njegova osobna odgovornost za kašnjenje epidemioloških mjera:


– Oporba je bila potučena do nogu na izborima, i ova krajnje desna i ova lijeva. Treba se podsjetiti da su rezultati 5. srpnja bili 25 razlike. To je okvir u kojem žive, pa se još malo očito prilagođavaju. Ucjenjivači su ostali izvan parlamentarne većine, tu mislim na Domovinski pokret i Most, a SDP sa svojih 10 partnera na 41 mandatu.


To su činjenice. Mi smo rekli da će situacija na jesen i zimu biti gora. Oporba nema drugog argumenta, ja to razumijem, ali treba pošteno reći je li Vlada sve napravila. Ono što je najvažnije jest da se još nijednom nije dogodilo da netko nije dobio zdravstvenu skrb u Hrvatskoj, a to je ključno, kaže on.


Podsjeća da je pet oporbenih inicijativa bilo na dnevnom redu, i sve su bile na raspravi u tri popodne. A oni plaču da im je većina stavila kasno navečer jednu od njih. To izgleda smiješno. Trošite vrijeme na nebitne teme, satima. A onda plačete«, bio je oštar prema oporbi.


Ivan Vrdoljak pokrenuo hrvatsko izdanje The Economista

Na poslovnu konferenciju »The Economist: Svijet u 2021.« bili su pozvani i veleposlanici UK-a, Francuske, Njemačke, Slovenije, predstavnik EK-a u Zagrebu te desetak hrvatskih poduzetnika. Glavna tema poslovne konferencije bio je financijski instrument EK »Next Generation EU«, a premijerno je predstavljeno i godišnje izdanje magazina »The Economist: Svijet u 2021.«, specijalizirano izdanje međunarodnog tjednika koje u 90 zemalja svijeta čita gotovo 3 milijuna ljudi.


Radi se o hrvatskom izdanju, iza čega stoji bivši šef HNS-a, a sada poduzetnik Ivan Vrdoljak, koji je kazao kako je najprije sam godinama bio pretplatnik ovog uglednog lista, a onda i odlučio pokrenuti hrvatsko izdanje.


»U vrijeme populizma, fake newsa i društvenih mreža, ovdje se nudi sadržaj koji nije dnevnopolitički, nego je proaktivno-gospodarski i naravno analitički, a dijelom se odnosi i na samu Hrvatsku«, rekao je Vrdoljak.

Plenković je ponovno poentirao što je cilj mjera.


– Čuli ste što je cilj mjera, a to je smanjiti fizičke kontakte. Mjere imaju za cilj umiriti kretanje populacije. Kad se to dogodi, što je manje fizičkog kontakta, bit će manje zaraze. Učenici i studenti bit će izvan sustava, škole nema, pa je i to umirenje kretanja.


Kontakti će se smanjiti i ako određen broj radnika ode na kolektivne godišnje. Sa svim tim elementima, mislim da ćemo postići efekt smanjenja zaraze – tvrdi šef Vlade.


Razoran drugi val


Osvrnuo se na Njemačku koja sa strožim mjerama bilježi više zaraženih i preminulih. »Budite malo fer: borba protiv COVID-19 ima dva pristupa, jedan je zatvoriti sve i biti u lockdownu godinu dana, ili – balansirati.


A svi balanasiraju, nema zemlje koja ne balansira. Pokušavamo održati financije, radna mjesta, ali i zdravlje. Žalimo za svakim izgubljenim životom. Svaki život koji je izgubljen je velik gubitak za Hrvatsku.


Mjere smo poduzeli prema strategiji koja je bila proporcionalna situaciji epidemije. Drugi val koji je pogodio Europu, a osobito srednju Europu, vrlo je razoran u mnogim zemljama, ne samo tu kod nas«, rekao je premijer.


No, nije mogao izbjeći pitanja o tome zašto su se baš za Crkve i mise mjere ublažile, te hoće li i sam ići na polnoćku: »Ako budem mogao, ići ću. To su sve spinovi. Hrvatska nastoji voditi računa.


Ja mislim da je to dobra odluka. Velika većina vjernika je razumna. To su razumne i racionalne odluke. Govorimo o okviru koji nije usporediv. Nije isto biti na misi sat vremena i biti satima u kafiću, i pritom piti alkohol. Takva usporedba je pomalo i bezobrazna«, zaključno je rekao Plenković.


Na kraju, odgovarao je i na pitanja o zapošljavanju državne tajnice koja je bila pod istragom USKOK-a, a sad je dobila savjetničko mjesto kod ministra Tome Medveda, Nevenke Benić.


– Ona je državna službenica koja je bila imenovana na mjesto državne tajnice. Razriješena je i vratila se na svoje službeničko mjesto. Ona radi, a proces će trajati. Žena radi, mora živjeti i primati plaću, kazao je Plenković.