Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu da Hrvatska treba sustavno jačati kulturu sjećanja i na primjeren način u obrazovni sustav ugrađivati sadržaje o povijesnim zločinima, uz nastavak potpore memorijalnim područjima poput Spomen-područja Jasenovac.

Plenković je, nakon komemoracije “Sjećanje za budućnost”, održane u spomen na žrtve i preživjele zatočenike ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, naglasio važnost svjedočanstava preživjelih logoraša, istaknuvši da je cilj graditi tolerantno i uključivo društvo koje poznaje vlastitu povijest i zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata.

Kultura sjećanja mora biti sustavna

Obilježavanjem 81. obljetnice proboja logoraša iz Spomen-područja Jasenovac odaje se počast žrtvama te upozorava na nužnost snaženja kulture sjećanja na zločine ustaškog režima, ali i drugih totalitarnih sustava, dodao je.

U tom je kontekstu istaknuo da je Vlada podržala znanstveni projekt kojim će koordinirati Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koji ima za cilj sustavna istraživanja o žrtvama 20. stoljeća.

“Kultura sjećanja mora biti sustavna, ugrađena u obrazovni sustav i naše političke vrijednosti”, rekao je premijer.

U Jasenovcu smo sudjelovali na komemoraciji povodom 81. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog logora. Osuđujemo zločine ustaškog režima i iskazujemo pijetet prema žrtvama.

Pozivamo ravnatelje škola i nastavnike da što više učenika iz cijele Hrvatske, u okviru svojih… pic.twitter.com/QkipX4JCtO

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) April 22, 2026

Govoreći o ulaganju u spomen-područje, naveo je da je obnovljen spomenik “Cvijet” arhitekta Bogdana Bogdanovića, kao i komemorativni krug, dok se do iduće obljetnice planira obnova staze i pasarele.

Istaknuo je i važnost obrazovanja, pozvavši ravnatelje i nastavnike da potiču učenike na posjete Jasenovcu kako bi se neposredno upoznali s tim dijelom hrvatske povijesti.

Nema relativizacije zločina iz razdoblja NDH

Upitan može li se istodobno graditi kultura sjećanja i uzvikivati pozdrav “Za dom spremni” na koncertima, odgovorio je da se taj pozdrav pojavljuje u različitim povijesnim kontekstima.

“Mislim da je tu jasna praksa policije i hrvatskih sudova, imate velik broj prekršajnih prijava i presuda”, rekao je, dodavši kako je nužno razlikovati njegovu uporabu u razdoblju Drugog svjetskog rata od konteksta Domovinskog rata, u kojem su pojedine pjesme nastale kao ratne budnice.

Komentirajući tvrdnje o relativizaciji zločina iz razdoblja NDH, rekao je da takve ocjene ne stoje te da su poruke Vlade u proteklom razdoblju bile jasne i dosljedne.

“Nema relativizacije, sve naše političke poruke i izjave su jasne i konzistentne”, poručio je.

Dodao je i da se uzroci ratnih zbivanja 1990-ih često pogrešno interpretiraju, povezujući ih s politikom tadašnjeg režima u Beogradu i agresijom na Hrvatsku, te naglasio da su stavovi Vlade o osudi svih totalitarizama i o Domovinskom ratu kontinuirani i nedvojbeni.