Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku sjednice se osvrnuo još jednom na odlazak ministra financija Zdravka Marića.

Uglavnom je ponovio jučerašnje tvrdnje o dobroj i uspješnoj suradnji te brojnim postignućima ostvarenima za vrijeme tih šest Marićevih godina na mjestu ministra. Poželio mu je sreću i uspjeh u daljnjoj karijeri nakon čega je kratko predstavio i Marka Primorca, čovjeka koji će Marića naslijediti na poziciji ministra financija.

Plenković je naglasio da će se Primorac predstaviti Saboru idućeg tjedan te da očekuje njegovo potvrđivanje na mjestu ministra idućeg petka.

Premijer ponovio i jučerašnje izjave oko MOL-a.

Istaknuo je i činjenicu da je Hrvatska 2004. godine imala 141.000 neriješenih zemljišno-knjižnih predmeta dok ih sada imamo tek 8 tisuća.

Plenković danas putuje u Prag gdje će se sastati s češkim premijerom Petrom Fialom s kojim će, između ostalog, razgovarati i o ulasku Hrvatske u schengenski prostor. Tu je uloga Češke, kao predsjedavajuće EU-om, trenutno dosta važna.

Povjerenje Radmanu

U očitovanju Hrvatskome saboru Vlada je na sjednici u četvrtak odbila sve navode iz prijedlog 32 oporbena saborska zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu.

Kao obično, dajemo očitovanje i odbijamo sve što je u prijedlogu navedeno, rekao je premijer Andrej Plenković.

O tom prijedlogu će se u Saboru raspravljati idućeg tjedna, kada prođe određeni broj dana nužan sukladno poslovniku Sabora.

Vlada je u Sabor uputila i konačne prijedloge zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Finske te Švedske NATO-u.

Stupanje Protokola na snagu je formalnopravna pretpostavka za upućivanje poziva tim dvjema zemljama da pristupe Sjevernotlantskom ugovoru i postanu članicama NATO-a.

Savjet Vlade za Hrvate izvan RH

Doprinos iseljene Hrvatske iznimno je važan domovini, ne samo emocionalno, nego i ekonomski, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 predstavnika hrvatske manjine iz cijelog svijeta. Na otvaranju sjednice, na kojoj će se raditi na preporukama vladi za poboljšanje statusa iseljene Hrvatske, sudjelovali su i premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Plenković je doprinos Hrvata izvan Hrvatske ocijenio „izrazito važnim”, naglasivši da on pomaže i ekonomskom razvoju zemlje.

Premijer je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na  koronakrizu.

Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive.

Najavio je da će vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.

Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima u toj zemlji, jer se položaj Hrvata može poboljšati „samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim”.

Govorio  je i politici prema manjinama, kazavši kako one ne mogu biti „teret” proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina „signal razvijene demokracije”.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, „jedan od najuključivijih na svijetu”, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine nakon kritika iseljeništva na njihov pravni tretman.

Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju „trajne, autentične veze” s hrvatskom domovinom.

Savjet za Hrvate izvan RH savjetodavno je tijelo vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.