Premijer Andrej Plenković se na početku današnje sjednice Vlade zahvalio svima koji su uložili velike napore u obrani od poplava. Suočeni smo, rekao je,  s rekordnim vodostajima, a u brojnim su sredinama na snazi mjere obrane od poplava.

“Najbitnije u ovom trenutku je da u ovim velikim poplavama nije bilo ljudskih žrtava, jer vodostaji su na mnogim rijekama nezabilježeni dosad. Vidimo situaciju u Italiji gdje se izlilo 12 rijeka, poginulo je 13 ljudi i još je 20 tisuća evakuirano. Iz te optike smo ipak u boljoj poziciji, ali treba nastaviti sve mjere da se obranimo od poplava u budućnosti”, rekao je premijer.

Kaže da je u širem kontekstu nužno spomenuti da su ovakve oborine neobične za ovo doba godine, što je znak sve širih klimatskih promjena, koje donose više suša, požara i poplava.

“Toga će u budućnosti biti i više. Moramo se stoga pripremati za ubrzane klimatske promjene i činiti mudre korake koji u prošlosti nisu tako obazrivo poduzimani – od prostornog planiranja i biranja lokacija za građenje kuća, danas su rizici bitno promijenjeni u odnosu na ono što je bilo ranije. Primjer je Obrovac, gdje se zid gradio na temelju procjene da je maksimalni moguć vodostaj 260 centimetara, a sad je stigao do 302”, dodao je Plenković.

Spomenuo je sudjelovanje na četvrtom sastanku Vijeća Europe u Reykjaviku, gdje je pokazano jedinstvo i solidarnost s narodom Ukrajine, ali i obljetnicu Blajburške tragedije.

“Za razliku od zapadne Europe gdje je svibanj 1945. postao simbol pobjede nad nacizmom, kod nas je nažalost, došlo i do velikog zločina i velike tragedije za hrvatski narod. Mnogi su pobijeni bez suda i bez groba. To je velika trauma za brojne obitelji, jer jedno zlo ne može poništiti drugo. Osuda komunističkog zločina ne relativizira fašističke zločine. Samo osudom svih totalitarizama možemo graditi bolju Europu”, istaknuo je Plenković.

Oko obnove je naglasio kako su u potpunosti apsorbirana sredstva Fonda solidarnosti za petrinjski potres, a uskoro će biti potrošen novac i za Zagreb. Pohvalio se i revidiranom ocjenom Europske komisije koja očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti za 1,6 posto.

“To govori o visokom stupnju povjerenja u Hrvatsku na međunarodnom tržištu. Vidi se da je taj trokut – političke stabilnosti, pravodobnih reagiranja i strateških ciljeva poput ulaska u europodručje i Schengen, stvorio preduvjete za daljnji gospodarski rast, koji je viši od prosjeka EU-a. Slične su prognoze i za 2024.”, zaključio je premijer.

Osvrnuo se i na tvrdnje da će porezna reforma uništiti velike gradove.

“Retorika da Vlada radi protiv velikih hrvatskih gradova je promašena i neinformirana. To je zlonamjerni spin. Od 2017. smo toliko više novaca locirali na jedinice lokalne samouprave, plus dodatne injekcije poput nove najavljene od 680 milijuna eura, govore koliko želimo da se u praksi provede politika ravnomjernog razvoja Hrvatske. Naša je politika konzistentna i pravedna i jednako pristupa svim krajevima, bez obzira tko je gdje na vlasti. Želimo podržati svaki grad, selo i županiju”, dodao je Plenković.