Premijer Andrej Plenković danas je u Dubrovniku još jednom istaknuo važnost ravnopravnosti Hrvata u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda.

“Ako ima jedna tema oko koje postoji suglasnost s predsjednikom Milanovićem,  to je pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH. Ono što mi želimo istaknuti je da izborni zakon BiH mora odražavati sistem koji je dogovoren u Daytonu i što je bilo primjenjivano u praksi do 2006. Ovako kao danas nije dobro ni za koga i nepravedno je. Jedan konstitutivni narod se osjeća zakinuto. Koncept koji je dogovoren 1995. poštovan je do 2006. kad je netko odlučio da se inženjeringom može preglasati Hrvate”, rekao je Plenković, navodeći da bi bio sretan da se konsenzus o ovoj temi postigne do kraja godine.

Upitan je za odluku Malte da zabrani ulaz u zemlju necijepljenim turistima.

“Malta je cijepila izrazito puno ljudi što je sjajan potez. Volio bih da i mi imamo tako veliki broj cijepljenih. Mi smo se približili rekordnim brojkama iz 2019., na dobrom smo putu, ali tu svatko treba dati svoj mali doprinos. Drago mi je da je jučer cijepljeno 9 tisuća ljudi, što znači da je rasprava koju smo otvorili imala smisla. Sad smo na skoro 46 posto cijepljenih u Hrvatskoj. Volio bih da se trend nastavi, bit će bolje za sve nas”, dodao je Plenković.

Kaže da Hrvatska neće novčano poticati ljude da se cijepe.

“Nećemo davati novac onima koji će se cijepiti. Što onda s onima koji su se već cijepili? Njima bi valjda trebali dati duplo. Očekujem da svi daju svoj doprinos. Što brže, to bolje za sve”, zaključio je.

Financijska reputacija

Pogođena pandemijom i razornim potresima Hrvatska je očuvala čvrstu financijsku reputaciju, ona uči kako izdržati pritisak i povući znatne financijske resurse da građanima osigura pravi razvoj, rekao je u subotu premijer Andrej Plenković u govoru na 14. Dubrovnik forumu.

Na skupu u Dubrovniku sudjeluje deset ministara vanjskih poslova te šef diplomacije Europske unije Josep Borrell i novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt.

Govoreći o krizi u svijetu uzrokovanoj pandemijom, premijer je kazao da je financijska reputacija ostala čvrsta zahvaljujući dobrim rezultatima u dotadašnjem razdoblju te nije utjecala na percepciju Hrvatske na financijskim tržištima.

“Pogođeni pandemijom koronavirusa i razornim potresima Hrvatska uči kako izdržati pritisak i kako povući znatne financijske resurse kako bi građanima osigurala pravi razvoj koji ide u dva smjera – pridruženju Schengenskoj zoni tijekom sljedeće godine i da početkom 2023. budemo potpuno spremni i ispunimo sve kriterije za ulazak u eurozonu”, rekao je Plenković otvarajući forum “Zajedno u razdvojenom svijetu”.

Drugi ključni element je bila međunarodna suradnja, rekao je šef hrvatske vlade te posebice naglasio “zajedničke napore unutar Europske unije”.

“Prevladavajuće mišljenje europskih čelnika prošlo ljeto je bilo da imamo veliki problem koje traži pravo rješenje. Jedini način da nađemo rješenje za taj veliki problem je da se dogovorimo o instrumentu EU sljedeće generacije i povučemo veliku količinu novca za oporavak koji je bio na raspolaganju zemljama članicama”, rekao je Plenković.

Plan oporavka “najmudriji potez”

Pritom je podsjetio da je Europska komisija dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026.

Plan oporavka EU-a za oporavak od pandemije nazvao je “najmudrijim potezom”.

Osvrnuvši se na početak krize uzrokovane novim koronavirusom, kada Hrvatska nije imala dovoljno sredstava i opreme, nije zaboravio spomenuti i kineskog premijer Li Keqianga.

“Dovoljan je bio jedan telefonski poziv premijeru Kiju i problem je bio riješen”, prisjetio se Plenković, dodavši da se radi o “globalnom izazovu i globalnoj borbi koja se neće završiti sve dok svi ne budu sigurni”.

Potpora europskom putu susjednih zemalja

U svom uvodnom izlaganju, premijer Plenković je, s obzirom da je zapadni Balkan jedna od tema skupa, ponovio potporu svim susjednim zemljama na njihovom europskom putu.

Izrazio je nadu da će Bugarska i Sjeverna Makedonija čim prije pronaći rješenje za bilateralni spor.

“Smatramo da Sjeverna Makedonija već dovoljno čeka na početak međuvladine konferencije”, rekao je Plenković pa istaknuo “sazrelo je vrijeme da Albanija i Sjeverna Makedonija konačno započnu pristupne pregovore”.

Za BiH je rekao da je povijesno, geografski, kulturološki najvažniji naš susjed.

“Podržavamo proces koji se trenutno odvija uz pomoć SAD-a i EU-a vezano uz promjenu izbornog zakona. Smatramo da se to pitanje konačno treba riješiti, da u institucijama treba postojati legitimna zastupljenost i da se trebamo držati slova i zakona Daytonskog sporazuma”, rekao je Plenković.

“Sva tri konstitutivna naroda trebaju biti jednakopravna, Hrvatska nije sretna s potezima koji traju od 2006. Govorimo to jasno i otvoreno, smatramo da to nije korisno i da ne pomaže dobrom funkcioniranju BiH”, istaknuo je premijer.

Izrazio je nadu da će se postići rješenje koje je dobro za sva tri konstitutivna naroda.

Također je kazao da službeni Zagreb podržava reforme i u drugim zemljama, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Govor je zaključio riječima da Hrvatska želi osnažiti suradnju sa zemljama Sredozemlja i najavio da će se Hrvatska i Slovenija u rujnu pridružiti skupini sedam mediteranskih zemalja.