Premijer

Plenković najoštrije osudio nasilje nakon Zagreb Pridea: “Hrvatska je dovoljno velika za slobodu svih”

Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

Smatram da je to nedopustivo i da je Hrvatska slobodna zemlja - svatko treba biti ono što je i treba poštovati ljudska prava, manjinska prava svih manjina, uključujući i seksualne manjine, rekao je premijer



Premijer Andrej Plenković u srijedu je najoštrije je osudio nasilje koje se dogodilo u subotu nakon zagrebačke Povorke ponosa te poručio kako je “Hrvatska dovoljno velika za slobodu svih”, dok je huškanje ocijenio nedopustivim.


“Najoštrije to osuđujem. Smatram da je to nedopustivo i da je Hrvatska slobodna zemlja – svatko treba biti ono što je i treba poštovati ljudska prava, manjinska prava svih manjina, uključujući i seksualne manjine”, rekao je Plenković u emisiji “A sada Vlada” Hrvatskog radija.


Mi s tim nemamo nikakav problem, dapače mi smo za to da svatko njeguje i gaji svoje vrijednosti i Hrvatska je dovoljno velika za slobodu svih, dodao je premijer.




Naveo je kako je fizičko nasilje protiv pripadnika LGBT zajednice osudio i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević. Također, Plenković je rekao kako je koalicijskim partnerima jučer rekao da to što je Milošević napisao (op.a. na facebooku), napisao je u ime cijele Vlade.


“100 posto se slažem s njim što se toga tiče i mislim da je to nedopustivo, a isto tako je nedopustivo huškanje. I sada na temelju prijetnji plaču Petrov i Grmoja, koji su tu bili očito prepoznati kao nekakvi huškači. Meni takve prijetnje stižu na dnevnoj, tjednoj bazi pa ne govorim nikome, nego se navikneš nositi s time, a oni sada plaču”, ocijenio je Plenković.


Ustvrdio je kako su “najgori akteri na sceni oni koji su isključivi”, a njegova je želja da gradimo društvo koje je uključivo, u kojem će svatko zastupati svoje vrijednosti, stajati iza njih, u konačnici željeti obrazovanje svojoj djeci na temelju vrijednosti koje on dijeli i ima.


“Nikome nešto nametati, ali ako ima drukčijih, poštuj ih, oni isto imaju svoju slobodu, svoj izbor i odabir. Moramo graditi društvo koje je uključivo to je najvažnija stvar, ne vidim zašto bi uopće bilo drukčije”, ocijenio je Plenković.


Dodao je kako smo u načelu jedan zapadnoeuropski, u smislu vrijednosti, narod kojeg treba malo ohrabriti da se cijepi, a neke aktere u društvu da budu malo tolerantniji.


“Nadoći će to, ja sam tu optimist”, poručio je premijer.


Dvostruki kriteriji borca za neovisno pravosuđe Milanovića


Plenković se u intervjuu dotaknuto i pitanja devastacije u uvali Vruja te nedjeljnog prosvjednog “Festivala bespravne gradnje i devastacije prirode” na kojem su prosvjednici prozivali splitskog poduzetnika Stipu Latkovića, prijatelja i donatora predsjednika Republike.


Upitan zašto tu država ne postupa s obzirom na to da je riječ je o državnoj imovini, Plenković je rekao da, koliko mu je poznato, postupa i da je nadležni inspektorat donosio niz odluka koje “očito nisu poštovane”, a izricane su i kazne.


“Te odluke datiraju ne samo od ove godine, nego od niza godina ranije, i zato ovi borci za pravosuđe, koji optužuju, kao Milanović, da je pravosuđe HDZ-ovo, da je HDZ ovakav i onakav, staju u zaštitu ovih bespravnih graditelja. To je fantastičan primjer dvostrukih kriterija koji su inače jedan od glavnih elemenata Hrvatske danas – dakle, što jedan može, drugi ne može”, ocijenio je Plenković.


Naveo je kako to nije jedini “briljantan” primjer dvostrukih standarda pa je tako prozvao “ustavnog suca Andreja Abramovića, koji susjede polijeva vodom, saborsku zastupnicu SDP-a Marinu Opačak Bilić koja je pod izvidima DORH-a zbog sumnji u gospodarski kriminal, gradonačelnicu Siska Kristinu Ikić Baniček koja Uskoku nije dostavila traženu dokumentaciju”.


“To su sve ti dvostruki kriteriji boraca za neovisno pravosuđe. Mislim na Milanovića, da nema nekih dilema”, pojasnio je Plenković.


Stručnjaci ne dovode u pitanje ustavnosti povezivanje potpora i cijepljenja


Vezano za epidemiološku situaciju, Plenković je ponovno istaknuo važnost cijepljenja te naveo kako na skladištu imamo više od 1,3 milijuna doza cjepiva.


Poručio je kako poštuje izbor svakog čovjeka i da je Vlada odlučila da će cjepivo biti na dobrovoljnoj bazi, međutim istaknuo je kako se moramo staviti u situaciju gdje smo svi isti, a to je porezni obveznik koji plaća sve troškove pandemije i daje novac za potpore u krizi.


Podsjetio je kako je država učinila sve što je mogla kako bi pomogla gospodarstvu, ali da sada svatko od nas mora dati svoj doprinos, uključujući i poduzetnike.


Vezano za davanje covid potpora poslodavcima za cijepljene radnike, Plenković je rekao kako su jučer obavili konzultacije s nekoliko uglednih profesora različitih disciplina, od ustavnog do radnog prava, te da “nitko ne dovodi u pitanje ustavnost ili zakonitost povezivanje potpora i cijepljenja”.


Država ima tu mogućnost da tako stvari regulira, ali, ističe, poanta ove rasprave koju je, kaže, namjerno pokrenuo prošli tjedan, nije prisila i kondicioniranje, već da svi budemo partneri u svemu što radimo.


Uhićenje nije ugodno ni za HRT, ni za Sabor


Komentirao je i uhićenje glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića te istaknuo kako je djelovanje pravosudnih institucija potpuno neovisno, nepristrano i samostalno.


“Ne želim prejudicirati bilo čiju odgovornost, međutim situacija nije ugodna ni za HRT, pa ni za Hrvatski sabor koji je imenovao Bačića”, ocijenio je.


Podsjetio je da se danas sastaje saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na kojem će biti predloženo Bačićevo razrješenje i imenovanje vršitelja dužnosti, a logičnim je ocijenio da to bude Renato Kunić koji trenutno prema Statutu HRT-a obavlja svojevrsnu ulogu zamjenika.


Vjeruje da će taj prijedlog naići na širi konsenzus svih stranaka u Saboru i očekuje da se te odluke izglasati 15. srpnja. Nakon toga će Nadzorni odbor raspisati javni natječaj za novog ravnatelja koji će trajati do početka rujna, a Plenković očekuje da će Sabor tijekom rujna donijeti odluku o izboru novog glavnog ravnatelja.


O imenovanju čelne osobe Vrhovnog suda rekao je kako će se to pitanje riješiti “po proceduri, po zakonu, onako kako je trebalo biti”. Naglasio je kako može biti izabran samo netko iza kojega će stati parlamentarna većina “jer su to pravila demokracije”, ali je rekao i da su “otvoreni da se postigne dogovor” kako bi se izabrala osoba koja ima sve kvalifikacije.