Premijer Andrej Plenković, odgovarajući na upit Stipe Mlinarića (DP) kada će zatražiti ratu odštetu od Srbije, poručio je u srijedu tijekom saborskog aktualnog prijepodneva da “Vlada radi na toj temi” i istaknuo da istina o Domovinskom ratu nigdje nije upitna.

“Pitanje ratne štete i eventualnih tužbi prema Srbiji je tema koju smo mi podigli na bilateralnoj razini, ministarstva i stručnjaci rade na toj temi, nismo ju smetnuli s uma”, poručio je Plenković.

„Mi ćemo na tom procesu ustrajati i nastojati da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskoj ratu u Hrvatskoj, ali i međunarodno nije nigdje upitna”, dodao je premijer istaknuvši da nisu zaboravljeni ni nestali ni svi oni koji su prošli patnje logora.

“Pošaljite poruku da će agresija doći pred lice pravde, ovdje se ne radi o novcu nego o dostojanstvu žrtve”, pozvao je Mlinarić.

Draganu Jeckov (SDSS) zanimale su su potencijalne demografske mjere navodeći podatak da je u 405 područnih škola manje od 10 učenika i da bi uskoro mogle biti zatvorene.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijale politike Josip Aladrović odgovorio joj je da su kada je riječ o demografiji pred Hrvatskom izazovna vremena, no da Vlada donosi niz horizontalnih politika, te da će do kraja 2021. usvojiti strategiju demografske revitalizacije Hrvatske, kao i da će ekonomska perspektiva biti zalog za demografski rast.

„Siguran sam da ćemo u sljedećem razdoblju imati puno bolje demografske pokazatelje”, istaknuo je Aladrović.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, odgovarajući Zvonimiru Troskotu (Most) na upit što misli napraviti s HE Lešće koja “mlade šalje u sanduke” puštajući vodeni val, kazao je da su nakon nemilog događaja dane jasne upute da se u koordinaciji s Karlovačkom županijom razradi sustav informiranja svih stanovnika nizvodno od HE Lešće.

Ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman na upit Roberta Jankovicsa (NZ) o granici sa Srbijom na Dunavu kazao je da se pregovori o končanom utvrđivanju hrvatsko – srbijanske granice odvijaju te da je na zadnjoj sjednici komisije u lipnju 2019. u Beogradu zaključeno da postojeća odstupanja katastarskih granica nisu toliko velika da se ne bi mogla barem pokušati uskladiti bilateralnim dogovorom.

Dodao je da se hrvatsko stajalište temelji na međunarodnom pravu i da su područja na lijevoj obali Dunava ukupne površine 115 kilometara, među kojima su i područja Kenđije i Karapandže, Vukovarske i Šarengradska ade, katastarski evidentirana u Hrvatskoj i nad njima Hrvatska ima isključivu građanskopravnu, upravnu, sudsku i policijsku nadležnost.

„Ako se to pitanje ne riješi bilateralno, postoji Međunarodni sud pravde”, kazao je Grlić Radman.

Ministrica fondova EU Nataša Tramišak govoreći o fondovima EU istaknula je da su se novom podjelom na regije povećale bespovratne potpore za sve poduzetnike u Hrvatskoj i u svim regijama.

Obnova od potresa

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako ni sam nije zadovoljan dinamikom obnove od potresa, pogotovo jer je Vlada za to „munjevito“ osigurala sredstva, no naglasio je kako izmjene Zakona o obnovi imaju zadatak proces obnove učiniti „propulzivnijim, bržim i učinkovitijim“.

„Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo munjevito osigurali sredstva iz niza izvora, kojih imamo dovoljno“, odgovorio je premijer Peđi Grbinu (SDP) kojeg je zanimalo kad će se prestati sa izlikama i početi sa stvarnom obnovom Zagreba i Banovine.

Godinu dana od donošenja Zakona o obnovi jedino što građani čuju su izlike, stvarna obnova kako u Zagrebu, tako ni na Banovini nije počela, prozvao je SDP-ov zastupnik.

Plenković mu je odgovorio kako je Zakon o obnovi prihvaćen konsenzusom, na temelju inputa struke, da je i SDP glasovao za taj zakon, te podsjetio da su štete od potresa ogromne.

Štete od potresa su “covid puta četiri”

Hrvatska je jedina zemlja u EU, koja je osim šteta od covida, a koje su državni proračun koštale 36 milijardi kuna, doživjela i dva razorna potresa. Štete od njih procjenjuju se „covid puta četiri“, rekao je premijer i naglasio kako ta činjenica od samog početka znači da će obnova biti tema s kojom će se baviti godinama.

Podsjetio je kako je ideja sa zakonom bila da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljan načela: sigurnost zgrada i pravnu sigurnost, no u praksi se pokazao niz problema, od imovinsko-pravnih odnosa, pogotovo u Zagrebu, do nedorečenosti u postupku javne nabave.

Pokazuje se da ćemo izmjenama morati apstrahirati pitanje legalnosti zgrada, da ćemo morati propulzivnijim učiniti uklanjanja zgrada, da ćemo ljudima morati dati više novca za predfinanciranje tog procesa, rekao je premijer i naglasio kako izmjene Zakona o obnovi, koji će Vlada predložiti, imaju zadatak učiniti proces obnove propulzivnijim, bržim i učinkovitijim.

Grbin je ustrajao na tome da nije dobio odgovor kada stvarna obnova može početi, da Zakon o obnovi ne funkcionira i da će, ako se ovako nastavi, obnova biti jedan od najvećih fijaska koji je Hrvatska doživjela. Predložite dobar zakon, učinite to što prije, poručio je premijeru.

Nismo u potpunosti spremni za 4. val pandemije

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako će hrvatski zdravstveni  sustav biti spreman za 4. val pandemije koronavirusa, no poručio je kako je pitanje koliko smo kao društvo i nacija spremni.

Nismo u potpunosti, današnjih 52, 26 cijepljenih odraslih najmanje jednom dozom nije dovoljno da bi mirni ušli u jesen, odgovorio je  Hrvoju Šimiću (HDZ) pa pozvao građane da se cijepe.

Cijepljenje je najbolji način borbe protiv epidemije i da se spriječi opterećenje zdravstvenog sustava, ne morate vjerovati meni, Vladi,  Stožeru, vjerujte matematici koja pokazuje da među novozaraženima, hospitaliziranima, umrlima dominiraju necijepljeni sugrađani, poručio je građanima.

Odgovarajući Andreji Marić (SDP), koja je upozorila da je situacija u zdravstvu neizdrživa te ga upitala kada će početi provoditi reforme, Beroš je naglasio kako je Vlada svjesna situacije, a on odlučan  poduzeti reformske korake nužne da bi se stabilizirao sustav.

U tijeku je priprema određenih reformskih koraka podijeljenih u tri koraka, o detaljima ne mogu previše govoriti prije nego prijedlog strategije bude usuglašen, rekao je zastupnici.

Ipak, otkrio je tri cilja reforme: osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom planu.

Vrijeme je da se pokrenete i da nešto napravite, rekla mu je Marić.