ZAGREB Izdaci za plaće u županijama, gradovima i općinama ukupno odnose iz lokalnih proračuna gotovo svaku treću kunu, a od početka krize odnosno od 2008. godine narasli su za čak 20 posto. Tako je u 2008. godinu lokalna vlast ušla s troškovima plaća od 2,9 milijarda kuna, a u 2010. godini potrošeno je ukupno 3,65 milijardi kuna. Sudeći po polugodišnjim troškovima plaća i u ovoj godini trošak će biti najmanje toliki. Istovremeno su ukupni troškovi poslovanja županija, gradova i općina pali sa 13,7 na 13 milijarda kuna, odnosno za oko pet posto. 

Najviše novca na plaće se naravno troši u Zagrebu gdje su prošle godine troškovi zaposlenih bili 1,58 milijarda kuna i rasli su za 150 milijuna kuna donosno za više od deset posto u odnosu na 2008. godinu, makar su ukupni troškovi poslovanja u gradskom proračunu u tom razdoblju pali za oko pet posto. 

– Objavljeni podaci još su jedna podvala Ministarstva financija. Mislili smo da su ovakve nesuvisle i uvredljive analize završile sa erom Šukera, ali vidim da se ista praksa nastavlja i u mandatu ministrice Martine Dalić – kaže riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Ističe da je Udruga gradova, kojoj je na čelu, još od Šukera tražila prijem na temu financiranja lokalne samouprave, no i Dalić ignorira samoupravu na isti način. 

Proračun manji

– Teško je očekivati da su igdje plaće rasle, a pogotovo za 30 posto. Zaboravlja se, međutim, da su na tim plaćama i tete u vrtićima, i vatrogasci i kustosi u muzejima, a oni imaju svoje kolektivne ugovore koje također treba poštivati, kaže riječki gradonačelnik.

U Gradu Rijeci plaće čine 11 posto budžeta, a ranije su iznosile i skromnih 9,5 posto proračuna. Taj rast udjela je zapravo rezultat činjenice da su prihodi pali i da je ove godine proračun nominalno manji nego ranijih godina, a Obersnel ističe da su plaće u upravi 2009. ostale zamrznute, dok su u 2010. smanjene pet posto za zaposlene, a 10 posto za dužnosnike. U konkretnim brojkama, danas plaće čine 66 milijuna kuna. Obersnel ističe da su izdaci za socijalne programe u tom razdoblju, pak, porasli za 7,3 posto. Godine 2009. socijalni programi u Gradu Rijeci težili su 37,7 milijuna, a 2010. godine 40,5 milijuna kuna – naravno, jer se i broj socijalnih korisnika stalno povećava u ovoj krizi. Taj broj je u 2009. godini bio 14.568 građana to jest oko 10 posto ukupne gradske populacije, a sada je 17.403 – oko 12 posto. 

 Prema riječima zamjenika župana dr. Vidoja Vujića povećanja plaća u Županiji nije bilo, osim rasta po osnovi povećanja radnog staža zaposlenih i otvaranja nekoliko novih radnih mjesta u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša, uvjetovanog reorganizacijom i obvezama Županije nakon preuzimanja Odjela od Ureda državne uprave PGŽ. Plaće su ove godine planirane na 28,8 milijuna kuna, što čini 8,7 posto proračuna ukupne visine 313 milijuna kuna. U Županiji ističu da su plaće već treću godinu zamrznute, a što se tiče izdataka, regionalna samouprava, za razliku od općina i gradova, ne sudjeluje neposredno u financiranju socijalnih potreba građana. Radi se zapravo o stavci pod nazivom pomoć ustanovama socijalne skrbi, učeničkim domovima, udrugama i slično, za što Županija godišnje izdvaja 30 milijuna kuna – dakle oko deset posto proračuna. 

   

Specifična Kraljevica

Gradovi i općine riječkog prstena u prosjeku već godinama izdvajaju između pet i deset posto proračuna za plaće zaposlenih, a od ovih brojki odstupa samo Grad Kraljevica, gdje ukupni rashodi za zaposlene iznose gotovo 3,5 milijuna kuna, što čini oko 20 posto kraljevičkog gradskog budžeta. Premda se ukupna masa plaća u Gradu Kraljevici ne mijenja već godinama, problem je što je proračun ove jedinice lokalne samouprave u posljednje tri godine smanjen za četvrtinu, s više od 20 milijuna kuna 2008. godine, na planiranih 15,7 milijuna kuna u ovogodišnjem gradskom bužetu. 

Kraljevica je specifična i po tome što za vrtiće, obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvo izdvaja manje, nego za bušte svih na gradskom proračunu. Ukupna planirana ovogodišnja izdvajanja za gradski vrtić »Orepčići«, odgoj i obrazovanje, te socijalnu skrb tako iznose 2,13 milijuna kuna ili čak 1,13 milijuna manje nego za plaće zaposlenih. U usporedbi Viškovo, najmnogoljudnija općina u riječkom prstenu, za plaće zaposlenih u ovoj godini izdvaja 2,58 milijuna kuna ili 3,65 posto od 70,7 milijuna proračunskih kuna, dok je za socijalnu skrb, zdravstvo, te predškolski odgoj i obrazovanje osigurano 9,29 milijuna kuna, ili više od 13 posto proračuna. I ostali gradovi i općine u »prstenu« izdvajaju podjednak postotak proračuna za ove javne potrebe svojih građana, uz redom povećana izdvajanja za socijalni program, dok u Kastvu ove godine samo za predškolski odgoj i socijalni program izdvajaju 6,85 milijuna kuna ili 16,8 posto od gradskog proračuna planiranog na 40,6 milijuna kuna.

 Pojedinačne plaće zaposlenih u lokalnim samoupravama u riječkom prstenu posljednjih godina nisu povećavane, a pojedinačni slučajevi blagog rasta ukupne mase plaća uzrokovani su zapošljavanjem, kao što su, primjerice, u Bakru otvorena nova radna mjesta za odgojiteljice u novosagrađenim vrtićima. Štoviše, u Viškovu su svojim činovnicima odlučili rezati plaće, smanjenjem vrijednosti boda za deset posto, iako je ukupna masa plaća rasla s 2,2 milijuna kuna u 2010. godini na 2,5 milijuna kuna u ovoj godini, zbog zapošljavanja dva nova djelatnika.