Istraživanje

Ovo što se događa s trudničkom skrbi u Hrvatskoj za vrijeme pandemije nikako nije dobro

Hina

Foto udruga RODA

Foto udruga RODA

Tijekom trudnoće njih 68 posto nije kontaktirala patronažna sestra, a nisu ni znale za takvu uslugu



Trudnička skrb je smanjena u vrijeme pandemije koronavirusa, pratnju na porodu imalo je tek 21 posto trudnica unatoč upozorenjima stručnjaka da pratnju ne treba ukinuti, a 31 posto njih moralo je nositi zaštitnu masku na porodu, pokazuje istraživanje provedeno na 1500 žena.


Pregledi su bili rjeđi nego inače i mnoge trudnice su upućene u druge zdravstvene ustanove. Dio trudnica (9 posto) preskočio je preporučene preglede i pretrage, najčešće redovni pregled ili pretragu, pokazuje istraživanje o dostupnosti zdravstvene skrbi žena tijekom pandemije predstavljeno na online konferenciji u organizaciji udruge Roda i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.


Istraživanje je provedeno u srpnju na uzorku od oko 1500 žena koje su zatražile skrb u području zdravstvene zaštite trudnica, rodilja, babinjača, ali i žena koje su tražile skrb tijekom postupaka medicinski potpomognute oplodnje.




Tijekom trudnoće njih 68 posto nije kontaktirala patronažna sestra, a nisu ni znale za takvu uslugu. Pristup zdravstvenoj zaštiti otežala je i činjenica da su trudnice često morale same nabaviti zaštitnu opremu koja je bila uvjet za pristupanje pregledima (50 posto) i propusnice koje su morale ishoditi za trudničke preglede za ustanovu izvan mjesta stanovanja (34 posto).


Rodilišta su uvela različita pravila za pratnju na porodu i za vrijeme pandemije unazadio se desetogodišnji trend povećanja broja rodilja koje imaju pratnju na porodu, usprkos upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije i mnogih europskih stručnih društava da nema razloga za ukidanje pratnje.


Prije epidemije Covida-19 pratnju na porodu imalo je 62 posto žena, a za vrijeme pandemije tek 21 posto.


Srozala se i mogućnost kretanja u porodu – u vrijeme epidemije žene su uglavnom morale ležati u krevetu za vrijeme trudova i poroda, dok je prije pojave koronavirusa taj postotak bio 78 posto.


Obustava u centrima za humanu reprodukciju značila je najmanje 47 dana bez postupaka medicinski potpomognute oplodnje, a u nekim centrima i više od dva mjeseca, navode Rode.


Broj fakturiranih postupaka prema HZZO-u od ožujka do lipnja pokazuje pad od 60 do 70 posto postupaka samo na teret HZZO-a, pa se očekuje 200 manje rođene djece iz MPO postupaka. Brojka se penje i na 400 ako se tome pridodaju postupci u privatnim poliklinikama.


Rezultati u podršci dojenju tijekom boravka u rodilištima pokazuju značajan pad standarda u baby-friendly rodilištima u Hrvatskoj. Tek 19 posto beba bilo je u kontaktu “kožom na kožu” sa svojom majkom u trajanju od najmanje sat vremena neposredno nakon poroda, a tek 36 posto majki navodi da dijete tijekom boravka u rodilištu nije bilo odvajano od njih.