Novoizabrani predsjednik

Otkrivamo koji će biti prvi Milanovićevi potezi, a u potrazi je i za manje pompoznom rezidencijom

Dražen Ciglenečki

Foto Darko Jelinek

Foto Darko Jelinek

Poznato je da predsjednica na odlasku nije ispunila jedno od svojih glavnih predizbornih obećanja - preseljenje iz nekadašnje Titove vile, a sada isto to najavljuje i novi predsjednik. Budući da ta odluka ovisi o Vladi, pitanje je hoće li je moći ostvariti



ZAGREB – Izabrani predsjednik Zoran Milanović će sredinom veljače preuzeti dužnost i smjestiti se u Ured predsjednika na Pantovčaku. Ali, on je tijekom upravo završene kampanje u više navrata, baš poput Kolinde Grabar-Kitarović u predsjedničkim izborima 2014., rekao da ne želi da mu Ured bude u nekadašnjoj vili Josipa Broza Tita. Poznato je da predsjednica na odlasku nije ispunila to jedno od svojih glavnih predizbornih obećanja, na što su je mediji nerijetko podsjećali.


»Želim da se Ured predsjednika makne iz tog megalomanskog ambijenta, koji predsjednicima često lupi u glavu, osjećaju se gore kao carevi. Moj stav je jasan – preselite me s Pantovčaka«, izjavio je Milanović prije dva mjeseca. Poslao je, dakle, poruku da on kao predsjednik zaista neće »vladati« s Pantovčaka. No, Milanović se ne može jednostavno spakirati i pronaći si neku drugu, manje pompoznu rezidenciju.


– Na potezu je Vlada. Za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović, koja je inzistirala da joj Ured bude u objektu u Visokoj ulici, Milanović je samo govorio da je Pantovčak megalomanski i da Ured ne treba biti tamo. Sada je na Vladi da mu ponudi drugu, odgovarajuću državnu nekretninu, rekao nam je jučer bliski suradnik izabranom predsjedniku.


Osjetljiva tema




Vlada Andreja Plenkovića, odnosno njezino Ministarstvo državne imovine, donijelo je, međutim, početkom 2017. odluku da u Zagrebu nema objekta u državnom vlasništvu koji bi zadovoljavao sve tehničko-sigurnosne uvjete da bi u njemu mogao biti Ured predsjednika. Praktično je nemoguće očekivati da će Plenković sada odustati od te procjene i Milanovića prebaciti u, recimo, Visoku. I što će onda on učiniti, a da na kraju ne ispadne da je tek pričao u prazno – vjerojatno ništa.


Barem ne dok se u Banskim dvorima nalazi Plenković. Situacija ipak nije identična onoj prije pet godina. Milanovićeva vlada je, naime, nakon izborne pobjede HDZ-ove kandidatkinje, a uoči predsjedničine inauguracije, poštovala njezinu volju i predala Uredu na upravljanje Visoku. No, tada se predsjednica predomislila, nije joj se više išlo s Pantovčaka.


Osnovala je povjerenstvo za traženje novog prostora za Ured, koje je dugo radilo i naposljetku svoja saznanja uputilo Ministarstvu državne imovine. Tadašnji ministar državne imovine Goran Marić je u ožujku 2017. objavio da od preseljenja s Pantovčaka nema ništa. Prethodno je već, u razdoblju Vlade Tihomira Oreškovića, Visoka vraćena u nadležnost Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.


Uglavnom, čini se kao da je Pantovčak suđen predsjedniku Republike, ma kako možda taj kompleks bio megalomanski.


Ako je doista tako, onda za Milanovića iskrsava još jedna osjetljiva tema, Titova bista koju je Kolinda Grabar-Kitarović maknula iz Ureda ubrzo po preuzimanju dužnosti. Milanović je u kampanji na upite hoće li, u slučaju da pobijedi, tu bistu ponovo postaviti na Pantovčak, mahom odgovarao da njegov Ured neće biti tamo, tako da su takva pitanja bespredmetna. Ali, što ako mu Ured ipak bude na Pantovčaku?


Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk već je izjavio da bi volio da Milanović vrati Tita, čija je bista na Pantovčaku bila zahvaljujući Franji Tuđmanu. Milanovićevi ljudi još ne znaju što će on napraviti, jer se o Titu nije konkretnije razgovaralo. Kada bi Milanović postupio u skladu sa Baukovom željom, nesumnjivo bi pomogao Plenkoviću i HDZ-u, koji bi dobili novi materijal za tezu da je na izborima pobijedio jugokomunizam.


Milanović bi Plenkoviću išao na ruku i kad bi napadao njegovu Vladu, svakodnevno je pritiskao kao Kolinda Grabar-Kitarović njega dok je tijekom 2015. bio premijer. Plenković to priželjkuje, znajući da bi na taj način poboljšao svoj status među HDZ-ovim članstvom i biračima. Moglo se to iščitati i iz Plenkovićeve izjave u nedjelju navečer, kad je ustvrdio da će s Milanovićem imati »tvrdu kohabitaciju«. Ali, Milanović mu, o svemu sudeći, to neće priuštiti.


Neće biti tutor Vladi


– Milanović sigurno neće omogućiti Plenkoviću da se prikazuje žrtvom, kazao nam je suradnik izabranog predsjednika Republike. I sam je Milanović najavio da se prema aktualnom premijeru neće ponašati kao što se Kolinda Grabar-Kitarović ponašala u odnosu na njega. Znači, nije izvjesno da će se Milanović pokušati nametnuti Vladi kao svojevrstan tutor. No, pitanje je – što će onda zapravo raditi, bilo na Pantovčaku, bilo na nekoj drugoj lokaciji.


Predsjednicima, budući da nisu često u prilici da donose odluke, nije lako ispuniti vrijeme. Međunarodnih putovanja i posjeta stranih izaslanstava ipak je ograničen broj. Kolinda Grabar-Kitarović je tijekom petogodišnjeg mandata izmještala svoj Ured po županijskim centrima i stalno primala predstavnike raznih ustanova, udruga, društava… Milanović nije tip političara koji bi tako funkcionirao. Ali, na terenu će morati biti prisutan i kontaktirati s ljudima. »Kampanja za izbore 2024. već je započela«, primijetio je jučer jedan SDP-ov dužnosnik. Milanović će, dakle, trebati nekako osmisliti svoje radne dane.


– Razgovarali smo prije godinu dana i Milanović se sam zapitao što će raditi ako postane predsjednik, prisjeća se saborski zastupnik SDP-a. U kampanji se više fokusirao na to čime se kao predsjednik ne bi bavio, a sada je došao u poziciju da si mora pronaći neku zanimaciju.