Međutim, ako još  veći broj građana procijeni da im se više ne isplati mjesečno izdvajati iznos od 89 kuna  ako ih plaćanje participacije kod liječnika i u ljekarni mjesečno ne stoji više od 60-tak kuna, ili za novu policu od 1.068 kuna godišnje jednostavno nemaju novca, blagajna HZZO-a mogla bi izgubiti i više. Odlaskom trećine postojećih dopunskih osiguranika, zdravstvena bi blagajna na godišnjoj razini ostala »kratka« za više od pola milijarde kuna, što bi u postojećim prilikama za nju bio velik financijski udar. 

Na opasnost od pogodovanja privatnim osiguravateljima, koji bi mogli preuzeti dio HZZO-ovih osiguranika, upozorio je jučer Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). HZZO ima 1,6 milijuna osiguranika koji uredno plaćaju dopunsko osiguranje, naplativost iznosi 98 posto, a posljednje dvije godine dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a posluje pozitivno, bez obzira na dug države – podsjeća Hrelja.

– Država je dužna platiti HZZO-u dug za dopunsko osiguranje za 975 tisuća osoba za 2015. godinu, ali ne tako da poveća police dopunskog osiguranja onima koji ih uredno plaćaju – poručuje Hrelja, uvjeren da ministar u interesu privatnih osiguravatelja namjerava uništiti državno dopunsko osiguranje.

Protiv dampinga

Jedinstvena cijena police DO-a uvedena je 2013. godine, i to kao odgovor na dampinške cijene kojima su privatni osiguravatelji počeli preuzimati mlade i zdrave osiguranike HZZO-a. S druge strane, starijima od 65 godina privatni osiguravatelji naplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje po cijeni od 150 kuna. Više od 90 posto osoba u dobi iznad 60 godina dopunski su osiguranici HZZO-a, a opstanak neprofitnog osiguranja u interesu je svih građana, poručuje Hrelja, pozivajući Nakića da se, umjesto povećanjem cijene  dopunskog osiguranja, bavi povećanjem cenzusa za oslobađanje od plaćanja police. On se nije mijenjao od 2004. godine, za samca iznosi 1.939 kuna, a po članu obitelji 1.516 kuna.

Poziv ministru Nakiću za povlačenjem odluke stigao je i iz SDP-a, gdje tvrde da će skuplja polica ugroziti socijalnu sigurnost građana, a umirovljenike srozati ispod granice siromaštva.

– Željeli bismo vidjeti zašto Vlada misli da ta mjera neće pogoditi najsiromašnije, i kolika bi to prosječna primanja morali imati da Vlada misli da veća participacija neće utjecati na njihov standard. Je li to minimalna, prosječna plaća ili prosječna mirovina, upitao je SDP-ov saborski zastupnik Mirando  Mrsić na konferenciji za novinare, i pozvao vladajuće da opozovu mjeru koja ne vodi boljoj i kvalitetnijoj zdravstvenoj usluzi, nego osiromašenju građana.

Veliki problemi

Bivši ministar zdravlja Siniša Varga uvjeren je da će najavljeni nadstandard, povećanje cijene dopunskog osiguranja i liberalizacija dopunskog rada liječnika stvoriti velike probleme, te da će ubuduće u Hrvatskoj biti »vrlo teško ostvariti zdravstvenu zaštitu«.

Urušavanje zdravstvenog sektora i stvaranje ubožnica od bolnica put je prema pravoj privatizaciji zdravstva i politici da samo bogati imaju pravo na zdravstvenu skrb, a siromašni se moraju snaći – upozorava Varga.  Razloga za povećanje izdvajanja građana nema, a postoji niz reformskih mjera u sustavu zdravstva kojima se Nakić može poslužiti za uklanjanje  tereta neracionalnosti u zdravstvu, umjesto što ga  prebacuje na građane, poručuje Varga.

– Vidimo da se Vlada ljulja, ministri se svađaju, ne slažu se potpredsjednici Vlade s premijerom, i dođemo li u mogućnost preuzeti odgovornost za Vladu, vratit ćemo participaciju na 70 kuna – obećao je Varga.