ZAGREB Sabor je u četvrtak nastavio zasjedanje raspravom o polugodišnjem izvješću Hrvatske narodne banke, a oporbeni su zastupnici viceguverneru Relji Martiću spočitnuli što se u uvodnom obraćanju služio “metajezikom”, ne osvrnuvši se na goruće probleme poput kreditne neaktivnosti poduzetnika, kredita u švicarskim francima ili nelegalnih kredita Reiffeisen stambenih zadruga.

Martić je uvodno naveo podatke iz izvješća po kojem je gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, nakon pada 2013., u prvom polugodištu 2014. stagnirala, a u uvjetima pada investicija i započetog smanjenja državne potrošnje rast izvoza nije bio dostatan za pokretanje gospodarskog oporavka.

HNB navodi kako se realni BDP, nakon blagog tromjesečnog rasta u prva tri mjeseca 2014. godine (0,2 posto), u drugom tromjesečju ponovo smanjio za 0,3 posto.

Zaustavljanje pada gospodarske aktivnosti u prvom polugodištu 2014. pratilo je slabljenje nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Broj zaposlenih stabilizirao se na niskoj razini nakon snažnog pada ostvarenog u drugoj polovini 2013., a ni broj nezaposlenih se nije značajnije mijenjao od kraja 2013. godine.

U prvom se polugodištu 2014. saldo tekućeg računa platne bilance pogoršao. U prvih šest mjeseci ostvaren je manjak od 1,8 milijardi eura ili 10,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, kao posljedica kretanja na računima sekundarnog i primarnog dohotka.

Bruto inozemni dug u prvom se polugodištu prošle godine povećao za 0,2 milijarde eura i na kraju lipnja iznosio je 46,3 milijarde eura ili 107 posto BDP-a. Istodobno je neto inozemni dug iznosio 26,2 milijarde eura ili 60,6 posto BDP-a, stoji u HNB-ovu izvješću.

“Twain kaže da je bankar tip koji posudi kišobran kad sija sunce i traži da mu ga vratite kad počne padati kiša. U Hrvatskoj se to stalno događa pa bih volio da nam kažete kako vi u HNB-u razmišljate o deviznoj klauzuli”, upitao je nezavisni zastupnik Branko Vukšić.

Martiću je spočitnuo što je govorio “bankarskim metajezikom” te što ni jednom riječju nije spomenuo građane. “Što HNB poduzima da Hrvatska iziđe iz krize, osim što s visoka dijeli političke lekcije”, upitao je Vukšić.

I HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker smatra da se viceguverner trebao s nekoliko riječi osvrnuti na problem dužnika u švicarskim francima te pojasniti priču oko Reiffeisen zadruga, koje su, kaže, napravile veliki nered na financijskom tržištu i prouzročile traume građana.

Mirela Holy (ORaH) podsjetila je da je većina blokiranih računa građana u blokadi dulje od godinu dana, zbog čega je Martića upitala jesu li banke u Hrvatskoj dužne propisivati kriterije za utvrđivanje kreditne sposobnosti dužnika i sudužnika i prilagođavati ih kad nastupe nepovoljne financijske okolnosti, no odgovor nije dobila.

Martić je odgovorio jedino Draženku Pandeku (SDP), koji je upozorio da poduzetnici ne ulaze u kredite zato što im se oni nude po cijeni višoj od one po kojoj kredite uzimaju poduzetnici u velikim europskim zemljama.

“Hrvatski poduzetnici ne mogu biti konkurentni na zajedničkom tržištu kad im se nude nerealne, gotovo lihvarske kamate”, rekao je Pandek, na što mu je Martić uzvratio kako cijena kredita ovisi o percepciji rizika, prije svega o kreditnom rejtingu zemlje.

“Ne možemo očekivati da cijene kredita budu u Hrvatskoj budu jednake onima u Austriji i Njemačkoj”, kazao je viceguverner HNB-a.