ZAGREB - Saborska oporba nije danas propustila priliku da prokomentira najnovije podatke Državnog zvaod za statistiku o gospodarskim pokazateljima u drugom kvartalu ove godine.

Martina Dalić (HDZ) rekla je da želi “uime svih građana Hrvatske zatražiti da se štetna ekonomska politika promijeni jer vodi u daljnje potonuće gospodarstva”.

– Nikakve bezobraštine u Saboru, nikakve doskočice, očigledno ovome ne pomažu, rekla je Dalić. Dodala je da su  izbrisani “svi oni znaci oporavka gospodarske aktivnosti, osobne potrošnje”.

– Izbrisani su svi oni poticaji koji su došli od ukidanja kriznog poreza. A izbrisani su jer se ekonomska politika u proteklih pola godine temeljila na povećanju poreza, na uvođenju novih, na povećanju cijena. Rezultati su ovdje jasno vidljivi. A ono što je još i gore sve najavljuje da će se ovo nastaviti i dalje, rekla je Dalić.

Dodala je da traži “uime HDZ-a i cjelokupne hrvatske javnosti, koja ovdje ne može govoriti, da se prestane s povećanjem poreza, da se odustane do najavljenog uvođenja poreza na imovinu, da se odustane do mjera koje predstavljaju daljnji teret na gospodarstvo”.

Odgovorila joj je Dragica Zgrebec (SDP) optuživši HDZ da je na vlasti bio osam godina, a da za to vrijeme “nije bilo adekvatnih mjera ni poticaja ni u gospodarskom ni u socijalnom smislu”.

– Izvlačio se novac iz ekonomske sfere, a dobar dio tih sredstava završavao je u privatnim džepovima. Da ste u vrijeme krize koja je počela 2008. provodili adekvatne antirecesijske mjere danas ne bismo bili u ovoj situaciji. A nije se reagiralo na vrijeme. Proračunska politika vodila se kao da smo procvatu ekonomije, visoki deficiti financirali su se skupim kreditima koji danas dolaze na naplatu. Imali smo eksploziju nelikvidnosti, toleriralo se da nitko nikome ne plaća, izgubljeno je 200.000 radnih mjesta, rekla je Zgrebec.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar rekao je da dok se “državne financije stabiliziraju financije građana su destabilizirane”, te zatražio povećanje minimalne plaće na 40 posto prosječne.

– Opsjednutost rezanja fiskalnog deficita i štednja pod svaku cijenu rezultirali su situacijom da smo destabilizirali financije građana pod svaku cijenu, ne pitajući ni za kriterije ni mjerila. Da li je posao vlasti da cijenu plaćanja izlaska iz ove krize prebacuje na one koji primaju najmanje, čija su primanja neizvjesna i ne ovise o njegovom radu i doprinosu nego trenutnom raspoloženju onih koji odlučuju o njegovoj sudbini. Građani se izbacuju iz stanova za koje su se zadužili uz državne poticaje. Posljednja radna mjesta u strateški važnim mjestima koa što je Gredelj propadaju, a Vlada tvrdi da se ne može ništa. I tako svaki tjedan, zaključio je Lesar.