Od 264 općine koje bi ubuduće trebale primati pomoć države, njih 92 otpisivale su potraživanja, a čak trećina nije ni pokušala naplatiti dug. U samo jednoj godini otpisano je više od 35 milijuna kuna duga
ZAGREB » Od 264 općine koje bi, ako prođe Vladin prijedlog, ubuduće trebale primati pomoć države, njih 92 otpisivale su potraživanja dužnicima. Od te 92, čak trećina nije ni pokušala naplatiti taj dug ili je tek djelomično iskoristila mogućnosti naplate. Na taj način u 2011. godini otpisali su oko 17,5 milijuna kuna. Kad se tomu doda 7,6 milijuna kuna što su ih otpisale općine koje prema novim pravilima o financiranju lokalne samouprave više ne bi imale pravo na pomoć, to znači da su oni koji imaju ili će tek dobiti pomoć od države u samo jednoj godini otpisali više od 35 milijuna kuna.
Podaci su to što su ih Hrvatski laburisti, pripremajući se za raspravu o Zakonu o financiranju lokalne i regionalne samouprave, prikupili od Državne revizije, koja je imala takve podatke samo za 2011. godinu. Kako je država u prošloj godini potpomognutim područjima dala oko 247 milijuna kuna, to znači da su općine i gradovi otpisali svaku sedmu kunu koja im pripada kao pomoć.
U 2011. godini najveći otpis duga, prema podacima što su ih dobili Laburisti, bio je u dalmatinskoj općini Muć koja je otpisala više od 3,2 milijuna kuna, što je trećina njihovog proračuna za sljedeću godinu. Općina je to koja ima nešto manje od četiri tisuće stanovnika.
Pola ih nema prirez
– Naravno da je, pogotovo u današnje vrijeme, teško naplatiti svaku kunu potraživanja, ali prije rasprave o novom zakonu željeli smo vidjeti kako te općine raspolažu novcem, čine li sve da naplate svoje prihode. Nevjerojatno je da trećina njih to nije ni pokušala, objašnjavaju zastupnici Laburista Nansi Tireli i Dragutin Lesar motive zbog kojih su zatražili podatke od Revizije. Laburisti naglašavaju da podržavaju načelo poticanja razvoja potpomognutih područja koje se temelji na uzajamnoj solidarnosti svih građana Hrvatske, ali za punu sliku kako to izgleda prikupili su i podatke o tome koliko općina i gradova iz potpomognutih područja naplaćuje svojim stanovnicima prirez. Ta je potraga pokazala da od 264 općine i grada koje država namjerava pomagati njih 136, dakle više od polovice, nema prirez. Gotovo polovica, odnosno 31 općina i grad, koji ubuduće neće imati pravo na pomoć također nemaju prirez. Među njima je i Općina Matulji koja je u Primorsko-goranskoj županiji primala najveći iznos pomoći. Tako se načelo solidarnosti u tom slučaju pretvorilo u situaciju u kojoj, primjerice, građani Rijeke plaćaju prirez od 12 posto da bi financirali gradske potrebe, a istovremeno solidarno pomažu lokalne potrebe Općine Matulji, za što njezini stanovnici ne izdvajaju ni kune kroz prirez. Tako prirez u lokalni budžet ne uplaćuju, primjerice, ni načelnik niti činovnici u Općini Matulji u čiji je proračun dosad dolazio novac iz državne blagajne.
Od 14 jedinica lokalne samouprave iz PGŽ-a koje gube državnu pomoć, dugove je u 2011. godini otpisivalo njih sedam i na taj je način oprošteno oko dva i pol milijuna kuna. Revizija je izvijestila da je pet od tih sedam jedinica prije otpisa poduzimalo sve mjere naplate duga. To nije učinila Općina Jelenje s otpisom od 76 tisuća kuna i Općina Mrkopalj koja je te godine otpisala 7,6 tisuća kuna. Najveći otpis te godine dogodio se u Općini Vrbovsko koja je otpisala 712 tisuća kuna, a slijede Općina Čavle s otpisom od 701,5 tisuća kuna i Matulji čiji je otpis nešto veći od 516 tisuća kuna. Dugove su još otpisivale Delnice (sedam i pol tisuća kuna) i Brod Moravice s otpisom od gotovo 233 tisuće kuna.
Bitna je »krvna slika«
Gradonačelnik Delnica Ivica Knežević kaže da on u svome mandatu nije otpisao ni kunu duga, jer nastoji naplatiti sva sredstva koja pripadaju gradu te poručuje da podržava inicijativu po kojoj bi primatelji državne pomoći trebali paziti na efikasnost naplate proračunskih sredstava. Kneževiću je prihvatljiv i drugi prijedlog Laburista, o tome da i same lokalne zajednice kroz prirez trebaju dati dodatni doprinos svom financiranju, no napominje da će sve to malo pomoći ako Gorski kotar izgubi status potpomognutog područja.
Podaci što su ih Laburisti dobili od Ministarstva uprave kažu da je u općinama i gradovima ukupno zaposleno 11.074 službenika i namještenika. Podaci su to o činovnicima bez županija, a četvrtina zaposlenih otpada na Zagreb koji ima 2.826 službenika i namještenika.
Delnice inače imaju prirez od pet posto, a nema ga polovina općina iz PGŽ-a koje gube status potpomognutih područja. To su Matulji, Lokve, Vinodolska općina, Skrad, Klana, Čavle i Jelenje. Među onima koji su uveli prirez, on se po najvećoj stopi, od 7,5 posto, naplaćuje u Ravnoj Gori, Vrbovsko ima prirez od šest posto, dok je on u ostalim lokalnim jedinicama pet posto.
Prireza nema ni Općina Brod Moravice, a njezin načelnik Dragutin Crnković kaže da bi bilo dobro da Laburisti pogledaju prijedlog devet goranskih općina, ali i da je svaka inicijativa dobrodošla.
– Svaka općina ima svoju krvnu sliku, svaka je zajednica za sebe i nema jedinstvenog rješenja ni kad je naplata prireza ni naplata potraživanja u pitanju. Uvođenje prireza u mojoj općini ili u općini s velikim brojem zaposlenih nije ista stvar. U našoj općini to daje slabe financijske rezultate. Kao što nije ista stvar ni otpis duga. Možemo mi sve činiti da naplatimo dug, ali ponekad ni to ne da rezultat, poručuje Crnković.
