MORH: RH nije donijela odluku već je samo deklarirala sposobnost

Riječ je o NATO-vom planu da se u četiri države članice, Litvu, Latviju, Estoniju i Poljsku, koje graniče s Rusijom, rasporedi po jedna bojna kako bi se na simboličkoj razini poslala poruka da te države, uznemirene sukobom u Ukrajini i ruskim pripajanjem Krima, mogu računati s NATO-om. Međutim, u Hrvatskoj o upotrebi Oružanih snaga izvan državnih granica odlučiti može isključivo Sabor, a on još na dnevnom redu nije imao slanje jedne satnije u Litvu. Stoga je Krstičevićeva izjave zvučala kao preuranjena. U MORH-u, međutim, ističu da je ministar obrane u Bruxellesu neki dan tek »deklarirao spremnost da se Hrvatska uključi u ovu vojnu operaciju i da je konačna odluka, naravno, na Saboru«. »Od naše se države očekivalo da iskaže spremnost za participiranje u ovoj operaciji NATO-a i ministar je to učinio. Prijedlog o tome vrlo će brzo doći u saborsku proceduru. Hrvatska ne može samo uživati pogodnosti od članstva u NATO-u, mora i preuzmati obveze«, rečeno nam je jučer u Ministarstvu obrane.

Za odluku o razmještaju pripadnika HV-a u Litvi u Saboru mora glasovati natpolovična većina zastupnika, dakle najmanje njih 76. Tek u slučaju da se predsjednica Republike suprotstavi odlasku hrvatskih vojnika u tu baltičku državu, u parlamentu bi, kako propisuje Ustav, nužna bila dvotrećinska većina. Ali, to neće biti potrebno s obzirom da je Kolinda Grabar-Kitarović već ljetos objavila da će HV ići u Litvu. No, to neće biti usporedivo s, primjerice, angažmanom hrvatskih vojnika u Afganistanu, jer u pitanju su odnosi s Rusijom, koja s krajnjom nesklonošću promatra dolazak stranih vojnika u svoje susjedstvo. Kad je nedavno Italija najavila da će 140 njihovih vojnika u prvoj polovici iduće godine otići u Latviju, ruski mediji, naročito oni bliski Vladimiru Putinu, upozorili su da se ponavlja situacija iz Drugog svjetskog rata, kad su se Talijani, također u sklopu multinacionalnih snaga, borili u Staljingradu. Isto bi se moglo dogoditi i u slučaju Hrvatske. I Hrvati su, naime, bili u najkrvavijoj bitci Drugog svjetskog rata. S obzirom da je NDH bila saveznica nacističke Njemačke, poglavnik Ante Pavelić svoju je lojalnost Adolfu Hitleru manifestirao slanjem na Istočni front 369. legionarske pukovnije koja se našla u samom središtu bitke za Staljingrad.

U Saboru za odlazak hrvatskih vojnika sigurno neće biti zastupnik Ivan Pernar, koji se dosad legitimirao kao svojevrsni promotor ruske istine o Ukrajini i aneksiji Krima. Pernarovi politički protivnici u parlamentu počeli su ga zbog toga već otvoreno nazivati ruskim čovjekom.

U Saboru je jučer otvorena rasprava u očekivanju prijedloga odluke o slanju satnije Hrvatske vojske u Litvu 2018. godine. Učinio je to Ivan Pernar (Živi zid) čim je, kako je objasnio, na internetskoj stranici »Novi svjetski poredak« pročitao da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zahvalio hrvatskoj Vladi na upućivanju pripadnika Oružanih snaga u tu baltičku državu koja graniči s Rusijom. Pernar je usred dana zatražio stanku u radu parlamenta kako bi, ustvrdio je, »upozorio hrvatsku javnost što nam sprema marionetska Vlada«.

– Čitam da će, kao i 1941., naša vojska u Litvi biti pod njemačkim zapovjedništvom. Mislim da je takva odluka iracionalna, pogrešna i suluda i da je javnost ni u Hrvatskoj, niti u Njemačkoj ne odobrava. Osobno sam živio i radio u Njemačkoj i kada pitate prosječnog Nijemca koji je proživio strahote Drugog svjetskog rata bi li opet išao na rusku granicu, njihov odgovor vam je milijun posto – ne. Oni koji šire propagandu, strah i zapravo šokiraju javnost nekom tobožnjom ruskom opasnošću i da će, ne znam, Rusija svakog trena napasti Europu, mislim da je to laž koja nema veze sa zdravom pameću – rekao je Pernar kad je opet započela sjednica Sabora.

Odluka donesena?

Uvjerljivo najaktivniji zastupnik dosadašnjeg tijeka 9. saziva protestirao je zato što je ministar obrane Damir Krstičević u srijedu u Bruxellesu izjavio da je Hrvatska odlučila poslati vojsku Litvu, premda Sabor, jedini za to ustavno nadležan, nije o tome donio odluku.

– Ako je odluka već donesena, o čemu će onda Sabor odlučivati? Zašto se javnost ne pita što želi? Zbog čega nema javne rasprave o ovom pitanju? Nama se jednostavno ova tema servira kao zdravo za gotovo, kao da je to najnormalnija činjenica. Pozivam sve zastupnike koji ovo podržavaju da prvi uzmu uniforme i oružje i odu na rusku granicu – rekao je Pernar, kojeg zastupnici parlamentarne većine nerijetko nazivaju ruskim propagandistom. 

Kad je Pernar zatražio stanku, napravio je to i HDZ-ovac Miro Kovač, kako bi mogao izraziti podršku odlasku hrvatskih vojnika u Litvu, a zastupnika Živog zida kritizirati za populizam.

– Kad ste u jednome klubu imate određena prava, ali i obveze. U NATO savezu imamo obvezu pomagati svojim saveznicima. A o tome će odlučivati Sabor. Vrlo je važno da svi skupa budemo trezveni i studiozni. Lijepo je biti u medijima, ali imamo odgovornost prema hrvatskim građanima i da ne budemo svaki put, rekao bih, privučeni od populizma koji se nameće svima nama u ovom svijetu kojem dominiraju javna glasila – poučio je donedavni ministar vanjskih poslova Pernara.

I SDP je poručio da se ne smije bez odluke Sabora obećavati slanje vojske preko hrvatskih granica.

Ne se igrati 

– Upozoravamo vladajuće da se ne igraju, da ne krše Ustav i ne šalju naše vojnike na istok dok se o tome ne očituje Sabor. Više o tome nećemo govoriti dok ne dođe taj prijedlog, a neodgovorne pojedince iz vladajuće koalicije, vidimo ministra, da se ne hvale time, pozivam ih da ne govore o tome dok Sabor ne donese odluku. Oni su ti koji stvaraju zabunu i uzbunjuju građane – rekao je Gordan Maras.

No, budući da je za upućivanje vojske u stranu zemlju dovoljna većina svih zastupnika, glasovi SDP-ovaca nisu za to potrebni. HDZ sa svojim saveznicima iz Mosta i nacionalnih manjina može to sam izglasati. Most se o ovoj temi jučer nije izjasnio.