ZAGREB Još je neizvjesno kako će biti oblikovan nacrt onog dijela  novog Kaznenog zakona koji se odnosi na ljudsku čast, ugled i dostojanstvo, tj. na kaznena djela klevete i novo kazneno djelo sramoćenja.

 Trenutačni prijedlog kojeg izrađuje stručna radna skupina Ministarstva  pravosuđa, pod vodstvom profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu dr.  Ksenije Turković, predlaže za novinare i izdavače rigidna rješenja za koje su oni mislili da su ih se riješili u dosadašnjim reformama Kaznenog  zakona iz 2004. te 2006. godine.

Može se samo pretpostaviti da si Ministarstvo pravosuđa i Vlada neće dopustiti međunarodnu političku  blamažu i ponovno vratiti mogućnost izricanja i zatvorske kazne novinarima za klevetu. 

Zatvor do godinu dana

Radna skupina predlaže i zatvor do godinu dana za onoga koji kleveće, koji zna da izriče neistinu ali se ipak njome koristi. Zatvorska kazna suprotna je preporukama Vijeća Europe, Europskog suda za ljudska  prava u Strasbourgu i OESS-a.

Ove organizacije preporučuju potpunu  dekriminalizaciju klevete i uvrede, dakle da one budu u jurisdikciji  građanskog a ne kaznenog prava. Dr. Igor Bojanić, dekan osječkog Pravnog fakulteta, autor je spornih  članaka o zaštiti časti, ugleda i dostojanstva za nacrt Kaznenog zakona.  

Nedavno je, prilikom predstavljanja nacrta Zakona u izradi novinarima  kazao da je bio u dilemi – ili skroz izbaciti sadašnje članke o kleveti i  uvredi iz Kaznenog zakona, ili ih ovako ‘pojačati’ jer, kako on tumači,  prema sadašnjim odredbama novinari u procesima za klevetu ne mogu  izgubiti spor. 

Sramoćenje ili tračanje

Zato je radna skupina odlučila sve to ‘pojačati’, opet vratiti zatvor i  uvesti – sramoćenje, što bi kolokvijalno rečeno značilo – tračanje. Jedna  dosta značajna novinarska grana bila bi time ugrožena jer i sama proizvodi i medijski prati tzv. celebritije koji često i nemaju što drugo ponuditi – osim svog privatnog života.

Ne treba previše dokazivati da celebritiji uglavnom nisu oni koje se medijski prati bez njihove privole, dapače, oni uglavnom sami novinarima plasiraju vlastite pikanterije, kako  bi priča bila uzbudljivija i bolje se prodala.

Čak i ako sud ocijeni da je  trač istinit ali da nije pak izrečen u javnom interesu – počinitelj, novinar mogao bi biti novčano kažnjen – i do pola godišnje zarade.

Koliko je istina relativna – to svjedoče vrlo turbulentni politički i pravosudni događaji u Hrvatskoj. Primjerice, bi li »klevetanje« Sanadera bilo i danas »klevetanje«  ili je to danas istina? Svoju riječ o prijedlogu radne skupine uskoro će reći Ministarstvo  pravosuđa.