Izlaznost na europske izbore do 16.30 sati u cijeloj Hrvatskoj bila je 21,31 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo. To je gotovo 5 posto više nego prije pet godina. Na izborima za Europski parlament 2014. godine izlaznost do 16.30 sati bila je 16.45 posto.

U nedjelju u 7 sati ujutro otvorena su birališta u Hrvatskoj za izbore za Europski parlament na kojima više od 3, 8 milijuna građana bira 12 hrvatskih zastupnika koji će ih idućih pet godina zastupati u tom parlamentu.

Odaziv do 16.30 sati po županijama možete pogledati OVDJE.  A OVDJE su dostupni podaci o odazivu u inozemstvu, na mjestima gdje glasuju Hrvati u BiH te hrvatska dijaspora.

Glasovalo je 726 tisuća birača, od ukupno 3,8 milijuna.

Najviše je građana glasovalo u Zagrebu (23,28 posto), Karlovačkoj (23,22), Istarskoj (22,88) i Šibensko-kninskoj (22,69) županiji, a najmanje u Osječko-baranjskoj (18,85 Posto), Brodsko-posavskoj (19,34) i Koprivničko-križevačkoj (19,58) županiji.

Dobra je izlaznost i na biračkim mjestima u inozemstvu, odnosno Europi, gdje je do 16,30 sati glasovalo 12.800 birača, od čega u Bosni i Hercegovini gotovo osam tisuća. U Njemačkoj je glasovalo 1.855 hrvatskih birača, a u Srbiji oko tisuću i pol.

Osim u Hrvatskoj, 12 hrvatskih zastupnika za Europski parlament bira se u još 46 država diljem svijeta.

Koliko je izlaznost na nedjeljnim izborima dobra, govori podatak da je na prošlim izborima u cijelom svijetu u konačnici glasovalo 6.500 birača.

U Hrvatskoj su biračka mjesta otvorena do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja. Prvi, nepotpuni rezultati izbora znat će se večeras iza 23 sata.

Veća izlaznost na izbore diljem Europe

Rane brojke pokazuju da je na europske izbore u nedjelju izašlo više stanovnika Europske unije nego na prošlima 2014. godine, pišu agencije. 

Više od 400 milijuna građana ima pravo glasa za 751 zastupnika Europskog parlamenta, na izborima koji su opisani kao najveći transnacionalni na svijetu, prenosi dpa.

Nedjelja je posljednji i najvažniji dan četverodnevnih izbora diljem EU-a, kad na birališta izlaze građani 21 od 28 država članica.

U Francuskoj je do podneva izašlo 19,3 posto glasača, dok je 2014. u istom periodu izašlo njih 15,7 posto, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova te države, piše dpa.

U Španjolskoj je do polovice dana izašlo na izbore 34,6 posto glasača, dok je na prošlim izborima taj postotak iznosio 23,9 posto.

U toj se državi u nedjelju održavaju i lokalni, a u nekim dijelovima i regionalni izbori, uključujući one za gradonačelnike Madrida i Barcelone.

Njemačke savezne vlasti objavile su da je do 14 sati izašlo 29 posto glasača, dok ih je prije 5 godina bilo 26 posto. U taj postotak nisu uključeni glasovi upućeni poštom.

Brojke su veće i u zemljama istočne i srednje Europe, pokazali su podaci iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Rumunjske.

Na biralištima mirno

Inače, nedjeljno jutro na izborima za zastupnike u Europski parlament prošlo je mirno, s manjim brojem dojava o nepravilnostima, izvijestila je udruga Gong, prema neanonimnim dojavama građanki i građana.

Najviše prijava odnosilo se na kršenje izborne šutnje na društvenim mrežama, gdje pojedine stranke i kandidati i danas emitiraju plaćene oglase (Živi zid, HSP SPLIT), navodi GONG.

Udruzi je prijavljeno i slanje SMS-ova i poruka na društvenim mrežama (SDP, IDS, Narodna stranka – reformisti), pa i telefonskih poziva (Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti).

»Uz to što se radi o kršenju izborne šutnje, biračice i birači to doživljavaju i kao pokušaj pritiska«, upozorava Gong.

Prijavljen mu je i slučaj biračkog odbora u Veleposlanstvu RH u Danskoj, čija je članica birača tražila podatak o nacionalnosti.

Gong pritom upozorava da na izborima za EP nacionalna pripadnost biračica i birača ne igra nikakvu ulogu budući da ne postoji manjinsko zastupništvo.

Prijava o kršenju izborne šutnje u medijima tijekom prijepodneva nije bilo, a iz Gonga ocjenjuju kako su vjerojatan razlog visoke kazne u iznosu od 100.000 do pola milijuna kuna, a koju je Državno izborno povjerenstvo (DIP) najavilo dosljedno provoditi u tradicionalnim medijima. Za razliku, kako naglašavaju iz udruge, od društvenih mreža »koje ostaju ‘siva zona’ politićkog oglašavanja u Hrvatskoj«.