Radnici se susreću s neisplatom plaća, nezakonitim otkazima zbog bolesti, lažnim detašmanom, lošim uvjetima smještaja.../ Foto REUTERS
Njemački sindikat radnike, osim na minimalnu plaću, u svojoj brošuri upozorava i da im poslodavac mora isplatiti plaću za obavljeni rad i ako nemaju radne dokumente i ugovor o radu, te da posrednici nerijetko od radnika koje odvode u Njemačku traže novac za razne pristojbe, što ne smiju raditi
»Nemojte dopustiti da vas poslodavac prestraši ili prisili da radite bez plaće«, samo je jedna od korisnih informacija iz brošure »Zaštiti se znanjem!« koju su izradili Savez sindikata Njemačke (DGB) i Zaklada Friedrich Ebert Stiftung u suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj.
Brošura je objavljena na hrvatskom, ali i na drugim jezicima zemalja čiji radnici gravitiraju radu u Njemačkoj kako bi ih se informiralo o pravima i obvezama na tržištu rada te zemlje. Savjeti su namijenjeni radnicima koji u vlastitom aranžmanju ili preko posredničkih agencija odlaze raditi u Njemačku, ali i radnicima koje poduzeća detaširaju u tu zemlju i koji nerijetko imaju niža primanja od njemačkog radnika.
Minimalna satnica
Tako se radnike upozorava da im poslodavac mora isplatiti plaću za obavljeni rad i ako nemaju radne dokumente i ugovor o radu. Upozorava ih se na zakonsku minimalnu plaću koja iznosi 8,50 eura po satu, ali da je satnica u mnogim granama ugovorena u višem iznosu kolektivnim ugovorima. U praksi se, pak, to zna kršiti. Tako, primjerice, u velikim poduzećima dobavljačima za automobilsku industriju radnik iz Hrvatske radi za 8,5 eura, a Njemac za 20 eura po satu, koliko iznosi minimalna satnica po kolektivnom ugovoru.
Od početka krize iz Hrvatske je otišlo 50-60 tisuća radnika, ustvrdila je tijekom panela o slobodi kretanja radnika i pravednoj mobilnosti Mirjana Čagalj, potredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze. Otvoreno je i pitanje kvota za uvoz stranih radnika u Hrvatskoj, a Čagalj je u jednom trenutku ustvrdila kako je »svakom poslodavcu svaki radnik skup« te da »svaki poslodavac radnika iskorištava«. Odlazak radnika na zapad, i nedostatak domaće radne snage u graditeljstvu je, prema riječima Čagalj doveo do rasta plaća od »šest-sedam do 10 posto«. Međutim, Jasenka Vukušić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske navodi kako to nije točno te da velike kompanije čak i pritišću na smanjenje plaća.
Posrednici, pokazala je praksa, nerijetko od radnika koje odvode u Njemačku traže novac za razne pristojbe, što ne smiju raditi. Poslodavci pak radniku moraju dati informacije o poslu, radnom vremenu, plaći.
Ugovor o radu se obavezno potpisuje, a DGB upozorava kako nema obaveze prijevoda ugovora na hrvatski te radnik, ako ne poznaje dovoljno dobro njemački jezik, treba potražiti pomoć. Ukratko, savjetuje se radnike da ne potpisuju ništa što ne razumiju.
U Njemačkoj djeluje sedam savjetovališta za strane radnike koje su zajedno osnovali DGB i dva ministarstva. U svakom su uredu najmanje dva savjetnika, od kojih jedan govori jedan ili više jezika zemalja s istoka Europe.
Spriječiti prevare
– U startu smo mislili da ćemo kroz savjetovališta strane radnike samo informirati o njemačkom tržištu rada. No, brzo smo shvatili da tim radnicima trebamo dati i podršku – veli Dominique John, voditelj projekta »pravedna mobilnost« DGB-a. U savjetovalištima se susreću s problemom neisplate plaće, otkazima zbog bolesti što je nezakonito, neplaćenim prekovremenim satima, ali i lošim uvjetima smještaja radnika, lažnim detašmanom radnika. U savjetovalištima se pomaže stranim radnicima bez obzira jesu li članovi sindikata ili ne, a John savjetuje svim stranim radnicima kako je dobro da se učlane u neki od njemačkih sindikata kada počnu raditi jer su tako zaštićeni. Savez samostalnih sindikata Hrvtaske (SSSH) vjerojatno će uskoro u suradnji s DGB-om organizirati savjetovalište u Hrvatskoj za građane koji namjeravaju u Njemačku trbuhom za kruhom, ne zbog toga što žele da radnici odlaze iz zemlje, već da onima koji su se na to odlučili pomognu, informiraju ih o pravima i obvezama kako ne bi bili prevareni.
