Foto/ M. TRINAJSTIĆ
S obzirom na dulji topao i sunčan period na morskim obalama ovih zemalja, odlučili su ostati kod kuće u kampovima koji su cjenovno konkurentni i imaju kvalitetu, te izbjegli i po dva dana putovanja do nekog od kampova na Mediteranu. To su promjene koje su postale realnost i koje ćemo morati akceptirati i u daljnjem planiranju
Famozna ovogodišnja srpanjska rupa u hrvatskim je kampovima s tri i četiri zvjezdice donijela gotovo 250 tisuća noćenja manje u odnosu na godinu prije.
Ta brojka od točno 248 tisuća noćenja manje u srpnju iznosi tri puta više od ukupnog smanjenja noćenja u kampingu koji se dogodio u ovoj godini.
Ovaj je gubitak stoga odredio i cjelogodišnju dinamiku kampinga u 2019., u kojoj je sveukupno ostvareno 83 tisuća noćenja manje nego godinu dana ranije.
Općenito, ove je godine smanjenje fizičke potražnje za 0,3 posto u odnosu na prethodnu godinu popraćeno i laganim povećanjem ukupnog smještajnog kapaciteta, s time da je u strukturi smještaja u kampovima najviše povećan udio kampova s pet zvjezdica, gdje je Hrvatska dobila gotovo 20 posto više novih ležaja, dok se kod ostalih kapaciteta tek neznatno povećao.
A specifikum ove godine je i činjenica da je najveće smanjenje zabilježeno s područja Nizozemske, s kojeg je stiglo 11 posto manje gostiju nego lani, pa se mnogi pitaju kamo su nestali Nizozemci, poznati kao kamping nacija broj jedan u Europi.
Europski trend
– Nakon što je u relevantnom konkurentskom okruženju od 2009. do 2018. godine ostvarila najveći rast, hrvatska kamping ponuda u ovoj godini bilježi stagnaciju potražnje i lagano smanjenje iskorištenosti, ali ujedno i rast prihoda po raspoloživoj smještajnoj jedinici.
Za hrvatske je kampove ova godina, do početka prosinca, završila laganim rastom broja dolazaka od 0,8 posto i laganim padom broja noćenja od 0,3 posto.
U konačnici, s obzirom na nepovoljne najave početkom godine i neizvjesnost koja se raširila kako među turoperatorima u kampovima, tako i među samim kampovima, možemo reći da je turistička godina ipak završila dobro.
Istarska županija najvažnija je kamping regija Hrvatske, s više od 50 posto ukupnih noćenja, a slijede Primorsko-goranska s udjelom od 20 te Zadarska županija s udjelom 11 posto u fizičkom kamping prometu. Pritom su istarski kampovi zabilježili smanjenje noćenja za 1,3, primorsko-goranski za 0,7 posto dok Zadarska županija bilježi rast od 3,8 posto.
Međutim, događaju se određene promjene i toga smo svi svjesni, ukazao je Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske. Tražeći odgovor na pitanje jesu li to samo hrvatski problemi ili se i konkurenti nalaze u istoj situaciji, u suradnji s Nevenom Ivandićem s Instituta za turizam, u KUH-u su analizirali što se to ove godine dogodilo u segmentu kampinga, a u kojem po mnogima Hrvatska može biti mediteranska destinacija broj jedan.
Za sada je šesta u Europi po broju noćenja, ali druga u Europi po kvaliteti. Podaci pokazuju da od travnja do kolovoza ove godine Francuska, Italija, Španjolska i Hrvatska bilježe uglavnom ista kretanja i promjene vezane uz inozemnu potražnju.
Tako su sve četiri zemlje zabilježile pad inozemne potražnje u srpnju, dok u kolovozu najbolje rezultate bilježi Hrvatska s rastom stranih noćenja od dva posto te Španjolska s rastom od jedan posto. Kišni svibanj koji je potopio turističke brojke, također je bio razdoblje smanjenja strane potražnje i kod drugih.
Najveće smanjenje stranih noćenja u ovom je mjesecu zabilježeno u Italiji, gdje je pad bio čak 40 posto. U Hrvatskoj je bio 38, a Francuskoj 32 posto, dok je broj noćenja u Španjolskoj smanjen tek za tri posto.
Francuska je tijekom svibnja imala i značajno smanjenje domaće potražnje, dok je ona u Italiji stagnirala, a u Španjolskoj i Hrvatskoj rasla za oko tri posto.
Što se tiče srpnja, pad je bio najsnažniji u Italiji, u čijim je kampovima broj stranih noćenja pao za 14 posto. Strana noćenja u Španjolskoj istodobno su smanjena za dva posto, a u Francuskoj za jedan posto.
Novi izazov
U KUH-u ukazuju da ovi pokazatelji navode na zaključak kako je pred hrvatskim kampovima novi izazov. A to je da istinski diferencira ponudu te optimalno uskladi odnos ponuđene »vrijednosti za novac« u razdobljima izvan glavne sezone, odnosno u vrijeme kada nema pune popunjenosti te su gosti cjenovno osjetljiviji jer imaju mogućnost širokog izbora.
Prema podacima Eurostata je u 2018. na području Europske unije ostvareno 404 milijuna kamping noćenja, 6,5 posto više nego u 2009. godini. Istodobno je broj ležaja smanjen za 6,4 posto. Kao odraz sporijeg rasta potražnje za kampovima u posljednje dvije godine u odnosu na hotele, udio kamping noćenja u ukupnim komercijalnim noćenjima se smanjuje te je lani pao na 12 posto. Zanimljivo je kako ustvari čak 65 posto noćenja u europskom kampingu otpada na domaće goste, dok su strani, dakle, u debeloj manjini.
– Hrvatski kamping se značajno razvijao u proteklom desetljeću, ali mjesta za razvoj još uvijek ima. U europskom kontekstu, kampiranje je danas vrlo kompleksan turistički proizvod, te je od pukog zadovoljavanja kriterija za visoku kategorizaciju postao puno važniji cilj da visoka kvaliteta kampa bude prožeta kroz sve elemente ponude.
Činjenica je da na tržištu sve manje prolaze objekti koji u svim segmentima ponude nemaju zaokruženu cjelinu i ujednačenu kvalitetu. Onih nekoliko tjedana kada su svi kapacitet puni, u visokoj sezoni, to nije problem, ali postaje problem u razdobljima koja nisu uža »glavna sezona«, poput primjerice ovogodišnjeg srpnja, kada veću ulogu dobiva cjelokupna kvaliteta smještajne ponude, cjenovna osjetljivost emitivnih tržišta, kao i segmentacija potražnje, rekao je Adriano Palman, direktor KUH-a.
Dodajmo i kako je u Europi zemlja u koju dolazi najviše kampista Francuska, s udjelom od čak 31 posto ukupnih kamping noćenja. Slijede Italija s 13, Španjolska s deset te Njemačka s devet posto udjela.
Nizozemska i Hrvatska ostvaruju po pet posto ukupnih kamping noćenja Europske unije. S time da je Hrvatska od 2009. do 2018. godine među šest najvećih receptivnih kamping tržišta ostvarila najveći rast, od čak 40 posto, a veoma je zanimljiv podatak kako je drugi najveći rast imala – Njemačka.
– U Njemačkoj i Nizozemskoj je domaća potražnja ove godine rasla snažnije nego što su rasla inozemna noćenja na najvećim kamping odredištima Mediterana.
Drugim riječima, Nijemci i Nizozemci su godišnje odmore provodili u svojim domaćim kampovima. Razlog tome sigurno je i promjena klime. S obzirom na dulji topao i sunčan period na morskim obalama ovih zemalja, dio Nizozemaca i Nijemaca je odmor na Mediteranu zamijenio ostankom u nekom od domaćih kampova koji su cjenovno konkurentni i imaju kvalitetu, a samim time su izbjegli i po dva dana putovanja do nekog od kampova na Mediteranu.
To su promjene koje su postale realnost i koje ćemo morati akceptirati i u daljnjem planiranju, zaključio je Palman.
