snimio Davor Kovačević
Vlada je dosad poduzimala korake koji su vratili povjerenje javnosti u političke procese i političko odlučivanje, što je iznimno značajno. O krupnim stvarima bitno je održavati konzultacije, kako bi se očuvalo to povjerenje, rekao je Milorad Pupovac
ZAGREB – Premijer Andrej Plenković se u počecima širenja koronavirusa dva puta, 14. i 16. ožujka, sastao s predstavnicima svih parlamentarnih klubova. Nakon toga je između vlasti i opozicije došlo do ozbiljnih neslaganja u vezi s nekoliko stvari, naročito povodom zakonskog prijedloga kojem je cilj praćenje kretanja građana putem mobitela, ali Plenković se više ne sastaje s političkim protivnicima u Saboru. Njegov koalicijski partner, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, smatra da je to pogrešno.
– Vlada je dosad poduzimala korake koji su vratili povjerenje javnosti u političke procese i političko odlučivanje, što je iznimno značajno u stanju u kakvom se sada nalazi društvo. Važno je da se to u određenom obliku nastavi, što su neki od nas predlagali već na prvom tom sastanku. O krupnim stvarima u aktualnoj situaciji bitno je održavati konzultacije, kako bi se povjerenje o kojem govorim očuvalo. U suprotnom bi moglo doći do nepotrebnog trošenja energije vodećih ljudi u državi na sukobe o tome jesu li odluke dobre ili ne. Trenutačno to ne bi samo predstavljalo luksuz, nego bi bilo potpuno neracionalno i potencijalno štetno. Kad je već odlučeno da u Hrvatskoj ne koristimo mehanizam političke koncentracije vlasti, kao što su to učinile neke druge države, onda bi barem trebalo nastaviti praksu sastanaka svih parlamentarnih klubova s premijerom – rekao nam je jučer Pupovac.
Podijeljena odgovornost
On je uvjeren da su rezultati dvaju prethodnih sastanaka bili vrlo pozitivni.
– Usuglašavanje nije trajalo previše i nije se kasnilo s donošenjem odluka. U krizno vrijeme građani očekuju neku vrstu podijeljene političke odgovornosti, umjesto svađalačkog i politikantskog pristupa. Zato ne bismo smjeli odustati od formata kakav smo imali na početku ove krize, naglašava predsjednik SDSS-a.
Pupovac se zalaže da predmet širokog političkog dogovora bude i prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama, na koji prigovore imaju i njegova stranka i Klub zastupnika nacionalnih manjina.
– Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uložio je dva amandmana na taj prijedlog, jednim tražimo vremensko ograničenje praćenja, a drugim izvještavanje osobe koju se prati. Opravdani su i razboriti amandmani što su ih u proceduru poslale i neke stranke. Zakon mora biti precizan, a ne općenit, kako se ne bi otvorio prostor nečijoj samovolji.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović iznenadio je i ogorčio vodstvo HDZ-a, nakon što je odbio poziv predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da se to tijelo očituje o eventualnoj primjeni članka 17. Ustava, čime bi se suspendiralo određena građanska prava. Samo nekoliko sati nakon što je Jandroković u srijedu izjavio da će o tome zatražiti mišljenje Ustavnog suda, Šeparović je poručio da se oni neće u to miješati. I Šeparović je ostao dosljedan tome kada je troje ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, pokušalo inicirati raspravu o tome bi li Ustavni sud trebao napraviti izvješće koje bi se ticalo ustavnopravnih prijepora vezanih za sadašnju krizu izazvanu koronavirusom. Doznajemo da su tijekom izjašnjavanja ustavnih sudaca samo ovo troje glasovali u prilog održavanja takve rasprave, dok ih je deset bilo protiv. Na taj je način većina članova Ustavnog suda podržala Šeparovićev stav da će oni tek postfestum ocijeniti neki akt. Zagovornici aktivnijeg Ustavnog suda pozivaju se, pak, na slučaj iz 2013., kada se on očitovao o referendumu o braku, a da to nitko nije formalno tražio.
Treba se u njemu formulirati da se on odnosi isključivo na osobe koje moraju biti u samoizolaciji, a ne na sve građane. Ne sumnjamo u dobre namjere Vlade, ali postoji američka poslovica – trust is good but checking is better. Zbog očuvanja ustavnog poretka koji štiti sve elemente privatnosti, uključujući i podatke o svačijem zdravlju, nužno je zaštititi se od različitih aktera koji bi mogli zlouporabiti ovakvo zakonsko rješenje. Vjerujem da ćemo o tome razgovarati na razini koalicije, a ne bih se iznenadio i da to bude u formatu predsjednika Vlade i šefova zastupničkih klubova, zaključuje Pupovac.
Izjašnjavanje o zakonu
Jučer saborski zastupnici koji zasjedaju u zgradi u Šubićevoj ulici nisu glasovali, što nije bilo niti planirano. Sjednica se nastavlja u srijedu, a ne zna se još kada će biti izjašnjavanje o zakonu koji podržava gotovo jedino HDZ. S tim da i unutar te stranke ima suprotstavljenih tumačenja koga bi sve on obuhvatio. Dok predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić tvrdi da bi se pratilo mobitele svih građana, ministar Oleg Butković, iz čijeg je Ministarstva prometa izašao ovaj zakon, misli da bi se ta metoda primijenila samo na osobe u samoizolaciji, i to uz njihovu privolu. Dakle, u HDZ-u se moraju usuglasiti među sobom prije eventualnog traženja konsenzusa s opozicijom.
Potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin slaže se s Pupovčevom idejom o stalnom dijalogu i koordinaciji vlasti i oporbe. Podržava i Butkovićevu interpretaciju spornog zakona.
– Ako svatko mora dati pristanak za praćenje njegovog mobitela, onda se ovaj zakon može usvojiti i običnom većinom jer njime se u tom slučaju ne bi zadiralo u ljudska prava. Ali, ako se kani pratiti građane bez njihove privole, onda zakon mora dobiti dvotrećinsku većinu – rekao nam je Grbin.
