Snimio Roni Brmalj
ZAGREB – Hrvatsku i Europsku uniju zahvatio je u prošlim četirima godinama zabrinjavajući pad inovativnosti, s time da je taj problem u Hrvatskoj još izraženiji nego drugdje, prema najnovijem izvješću Europske komisije. Naša zemlja se po tom kriteriju nalazi na samom dnu ljestvice EU, a iza nje su samo Bugarska i Rumunjska, pokazuje Komisijino izvješće koje inovativnost mjeri uz pomoć 25 pokazatelja, od kojih se dio odnosi na stanje u tvrtkama, a dio na društveno okružje.
– Nakon njezinog padanja do 2010. godine, inovativnost se u Hrvatskoj povećavala do 2012., a nakon toga opet se smanjivala, ocjenjuje Komisija. U izvješću se navodi da je nakon 2012. godine inovativnost nazadovala u mnogim zemljama, ali trend se pogoršao osobito u 2014. i 2015. godini, kada su pokazatelji krenuli nizbrdo u čak 17 europskih država.
Da je razvoj događaja u Hrvatskoj gori nego drugdje, pokazuje podatak da se naša zemlja 2008. godine smjestila na 60 posto od prosjeka EU, a da je prošle godine pala na 54 posto od prosjeka. Naša je zemlja jako dobra u samo jednom pokazatelju inovativnosti, u onom najvažnijem, a to su ljudski resursi, jer ima natprosječno velik udio mladih visokobrazovanih ljudi, prema podacima Komisije. Međutim, Hrvatska najslabije stoji u mogućnosti »otvorenih, izvrsnih i privlačnih sustava istraživanja«, prema udjelu poduzeća koja na tržište unose inovacije, kao i prema kriteriju »intelektualne imovine«.
Vodeće zemlje po inovativnosti su Švicarska, Švedska, Danska, Finska, Njemačka i Nizozemska, dok se većina ostalih zemalja zapadne Europe svrstala u drugu kategoriju – »snažni inovatori«. Od desetak tranzicijskih zemalja samo se Slovenija svrstala u snažne inovatore, i to na njihovom začelju. Većina srednjoeuropskih zemalja ušla je u treću kategoriju – »umjereni inovatori«, među kojima se nalazi i Hrvatska, također na začelju. U posljednjoj kategoriji »skromnih inovatora« nalaze se samo dvije članice EU, Bugarska i Rumunjska.
