Hrvatska više nije na dnu europske ljestvice u korištenju novca iz europskih fondova. Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ističe da su se ove godine stvari preokrenule.
Hrvatska se popela za šest mjesta na ljestvici i po korištenju sredstava iz fondova EU-a prestigla zemlje poput Italije i Belgije. Za razliku od drugih zemalja, koje su ranije ušle u EU, Hrvatska je proteklih godina u tom poslu prolazila porođajne muke, ali brzo uči, kaže ministrica.

Koliko je Hrvatska povukla sredstava iz Europske unije i koliki je postotak isplaćenih sredstava iz prethodnog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja EU-a, koje je počelo još 2014. godine?

– Trenutno se nalazimo na zalasku financijske perspektive od 2014. do 2020., ali još uvijek nije vrijeme za podvlačenje crte jer nam tek slijedi najplodnije razdoblje, no i u ovom trenutku financijski rezultat našeg članstva u EU-u je itekako vidljiv i to iz 44 milijarde kuna plusa za državni proračun, a obzirom na uplaćeni predujam za Nacionalni plan za oporavak i otpornost došli smo i do 50 milijardi kuna plusa.

«Porođajne« muke

Financijska perspektiva od 2014. do 2020., kada je Republici Hrvatskoj na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijarde eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, bila je prva financijska omotnica koju je Republika Hrvatska koristila u svojstvu države članice. Bilo je to razdoblje kada smo se prvi put suočili s programiranjem, uspostavljali sustav provedbe i učili se svi zajedno projektnom razmišljanju, poštivanju rokova te obilnom administrativnom poslu u kojem greške i propusti imaju i konkretne financijske posljedice. Izgradili smo sustav i temeljem iskustva definirali prostor za napredak. Puno smo toga naučili, ali i puno toga napravili, što potvrđuju podaci od ukupno 123,03 posto ugovorenosti, odnosno 13,20 milijardi eura vrijednosti ugovorenih projekata te 6,79 milijardi eura isplaćenih sredstava krajnjim korisnicima. Treća stavka u procesu apsorpcije EU fondova su ovjerena sredstva, odnosno sredstva koja Europska komisija doznačuje u državni proračun nakon ugovaranja i isplate krajnjim korisnicima, gdje smo također postigli značajan uspjeh te ukupno ovjerili 5,61 milijardu eura.

Zašto Hrvatska već godinama pripada zemljama koje najslabije koriste europski novac?

– Preokrenuli smo trendove u našu korist u posljednjih godinu dana, popeli se za šest mjesta i pri tome preskočili smo Italiju i Belgiju u korištenju fondova Europske unije.
Iz svega prethodno navedenog vidite da se taj trend naglo promijenio i da danas radimo jednako dobro, a u puno toga i brže nego ostali. Potpuno je logično da smo kao najmlađa članica Europske unije imali »porođajne muke«, a i činjenica je da još uvijek koristimo svoju prvu omotnicu. Dok su ostale države koristile već više od dvije omotnice i samim time fazirale i prenosile neke projekte u sljedeće razdoblje, mogle su odmah biti u samom vrhu sredstava. Mi smo tek 2014. godine učili što znači Zakon o javnoj nabavi te raspisivanje javnih poziva. Iza nas je jedna vrlo uspješna godina kada govorimo o korištenju bespovratnih EU sredstava, a tome u prilog govori i činjenica da u prvih pola godine bilježimo porast od šest mjesta.
Konačno, prethodno razdoblje donijelo je doista izdašna ulaganja diljem Republike Hrvatske. Uz velike strateške projekte, značajna su ulaganja u gotovo u svakoj lokalnoj sredini, čineći razlike za lokalno stanovništvo. Više od 50 milijardi kuna već je uloženo diljem Republike Hrvatske u konkretne projekte javnog sektora, dakle jačanja kvalitete i standarda života u svim lokalnim zajednicama, ali isto tako i projekte koje su provodili naši gospodarstvenici i poduzetnici.

Nova omotnica

Kada će se početi koristiti sredstva europskih fondova iz novog proračunskog razdoblja, kao i ona iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost?

– Proračun Europske unije za nadolazeće razdoblje ima najveću financijsku omotnicu do sada, ona iznosi rekordnih bilijun i 824 milijarde eura, a Republici Hrvatskoj na raspolaganju će biti ukupno 25 milijardi eura, i to 14 milijardi u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira te 11 milijardi u okviru Instrumenta EU Nove generacije. Ova izdašna sredstva znače nove prilike i nove projekte koje moramo iskoristiti i realizirati.
Svi smo svjedoci aktualnih izazova i globalnih promjena kao što su klimatske promjene, dekarbonizacija, kriza COVID-a, digitalizacija, kao i promjena obrazovnih i radnih zahtjeva. Svi ti izazovi zahtijevaju hitan i ambiciozan odgovor, a upravo će nam nova financijska omotnica u tome pomoći. Programiranje operativnih programa prema Europskoj komisiji teče sukladno njihovim pravilima. U finalnoj smo fazi programiranja, već sredinom iduće godine očekujemo raspisivanje prvih poziva, a paralelno s time počinjemo i s korištenjem sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru kojeg nam je dostupno 6,3 milijarde eura.
No, nismo čekali prekriženih ruku nova sredstva već smo u međuvremenu iskoristili mogućnosti iz instrumenta nove generacije za oporavak i koheziju – REACT-EU te već početkom ove godine doprogramirali razdoblje od 2014. do 2020. i za 150 milijuna eura odmah raspisali poziv za industrijsku zelenu i digitalnu tranziciju proizvođačke industrije. Ta sredstva su već i plasirana, neki su ugovori već potpisani, a do kraja ove godine planiramo potpisivanje svih preostalih ugovora.
Europska je komisija zadala određene smjerove i ciljeve, a sukladno tome, plan je sva ova sredstva uložiti u jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, u nužne reforme obrazovnog sustava kao i u zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, daljnji razvoj i kvalitetu javno dostupnih usluga, digitalizaciju te praćenje svih europskih i globalnih trendova koji nas čekaju u sljedećim desetljećima. Osim toga, ulaganje u ljudske kapacitete je sigurno nešto što je potrebno da bismo kvalitetno i adekvatno mogli iskoristit sve nove prilike i mogućnosti.

​Teritorijalna ulaganja

Što znači vijest da će svi gradovi koji su središta županija ubuduće moći koristiti sredstva iz Mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja? Što trebaju učiniti da bi se uključili u taj program?

– Prilikom programiranja novog financijskog razdoblja, upravo vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napustili smo koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja koje je pratilo prošlo financijsko razdoblje i to kroz uspostavu sasvim novog Integriranog teritorijalnog programa kojim će se omogućiti objavljivanje javnih poziva za svaku regiju posebno. Ono što bih željela posebno istaknuti, a spomenula sam i ranije, jest to da smo u novom programskom razdoblju, upravo poučeni iskustvom pet slavonskih županija, stavili naglasak na teritorijalni pristup ulaganjima i jačanje regionalne konkurentnosti. Upravo radi poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja kreirali smo Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdsko-planinska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem koji su prepoznati kao pokretači razvoja.
Za industrijsku tranziciju regija alocirano je ukupno 400 milijuna eura, a glavnina bit će usmjerena na jačanje prioritetnih niša u okviru regionalnih lanaca vrijednosti s naglaskom na aktivnosti koje pokazuju potencijal za otkrivanje tehnoloških i tržišnih mogućnosti i prelijevanje učinka na ostale dijelove Hrvatske i EU ekonomije i imaju ekonomiju razmjera, tj. uključuju veći broj dionika regionalnih lanaca vrijednosti. Osim toga, regije ćemo razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja s dosadašnjih osam na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke. To znači da će ova 22 grada imati svoje zasebne alokacije iz fondova Europske unije kako bi tim sredstvima bili pokretači razvoja u svojim županijama.

Industrijska tranzicija

Kako to da ste odlučili financirati industrijsku tranziciju jadranskog dijela Hrvatske? U kojoj će se mjeri i privatni poduzetnici moći uključiti u taj program?

– Uz svo poštovanje i važnost turizma, bez industrije nema bogatog društva. Danas su to ove industrije kao što je ICT, industrija zdravlja, farmaceutika ili proizvodnja energije. Planovi industrijske tranzicije reforma je u vođenju regionalne politike koja je, rekla bih, odrađena u tišini. Oni su rezultat zajedničke inicijative Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i sedam županija Jadranske Hrvatske, a kojima se nastoji staviti naglasak na one sektore koji mogu biti zamašnjak razvoja Jadranske Hrvatske. U toj regiji smo prepoznali potencijale i mapirali institucije, fakultete, privatne poduzetnike… koji mogu biti ili već jesu nositelji industrijske tranzicije.
U okviru Plana za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske alocirano je novih oko 140 milijuna eura, odnosno milijarda i 50 milijuna kuna, kroz koje će se ubuduće raspisivati pozivi samo za poduzetnike s područja Jadranske Hrvatske i to za sektore plavog i zelenog rasta, zdravlja, pametne industrije te uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.
Planom industrijske tranzicije osigurat ćemo aktivaciju sektorskih potencijala te iskoristiti globalne impulse kao što su plovila budućnosti, pametno ribarstvo i akvakultura, zdravstveni i wellness turizam, farmaceutika budućnosti, IT rješenja i proizvodne tehnologije i modeli za industriju 4.0 i pametnu poljoprivredu, zelena gradnja i eko proizvodi od drva, zelene tehnologije za energiju i održivi razvoj, audio-vizualna i filmska industrija kao i gaming-industrija video igrica. Planom industrijske tranzicije omogućit ćemo prilagodbu tehnološkim promjenama te podići standard življenja i kvalitetu života u Jadranskoj Hrvatskoj.

Izazovno razdoblje

Koliko je uhićenje bivše ministrice regionalnog razvoja Gabrijele Žalac i bivšeg ravnatelja agencije za financiranje i ugovaranje Tomislava Petrica naškodilo radu vašeg Ministarstva i korištenju europskog novca?

– Fondovi Europske unije najvažnija su razvojna poluga Hrvatske i stoga nam je važno da se čim prije sve razjasni. U cijelom sustavu radi toliko stručnih, vrijednih ljudi kojima u ovom trenutku trebamo pružiti povjerenje i podršku da normalno nastave raditi sa svojim poslom i to kao najodgovornija u ovom trenutku i radim. Pred nama je izazovno razdoblje jer završava jedna financijska perspektiva i u isto vrijeme počinje nova tako da smo svi usmjereni na izvršavanje svih obaveza i postizanje što boljih rezultata.
Pravosudna tijela su neovisna i rade svoj posao na koji mi ne možemo niti želimo utjecati, ali zato možemo savjesno i odgovorno nastaviti posao koji nam je povjeren i koji potražuje punu predanost kako bismo iskoristili svaki euro koji nam je na raspolaganju. Na tom našem putu, korisnici bespovratnih sredstava Europske Unije su najvažnija karika i u suradnji s njima ispunit ćemo sve što smo si zadali, a to je biti uspješna država članica Europske unije.

Koliko je sredstava Hrvatska dosad morala vratiti u europski proračun zbog nepravilnosti?

– Prije svega, kada govorimo o napravilnostima rekla bih kako nije svaka nepravilnost i sumnja u počinjenje kaznenih djela. Često puta naši korisnici, s obzirom na to da dosad nisu imali iskustva u povlačenju europskih sredstava, znaju napraviti pogreške koje se tretiraju kao nepravilnosti i ta sredstva ne mogu povlačiti iz fondova Europske unije već oni sami snose te troškove, a novac koji je bio namijenjen njima se preraspodjeljuje i ponovo se koristi na drugim javnim pozivima.
Istaknula bih svakako da je Hrvatska do sada ugovorila projekte u vrijednosti od 13,20 milijardi eura, odnosno 123,03 posto dodijeljenih sredstava čime ćemo osigurati da se sva dodijeljena sredstva iskoriste te da niti jedan euro ne propadne i da se ne vrati u proračun Europske unije.