Izlika neće biti, ministri će se morati držati gabarita koje je Vlada postavila za 2014., a to znači ukupne izdatke od 126,5 milijardi kuna, kaže naš sugovornik iz Vlade dodavši da su iscrpljeni svi rezovi koji su se mogli napraviti. No, tu je novo fiskalno pravilo koje kaže da se rashodi mogu povećavati ako se poveća BDP
ZAGREB » Unutar Vlade su počele konzultacije oko izrade proračuna za sljedeću godinu i zasad su, kako doznajemo, premijer Zoran Milanović i ministar financija suočeni s gotovo desetak milijardi kuna većim zahtjevima ministarstava nego što su zacrtani planovi za sljedeću godinu.
Uobičajena je to situacija sredinom srpnja svake godine jer svi ministri za svoje resore traže više novca, pa nije bila rijetkost da njihovi prijedlozi ukupno budu i do 20 pa čak i 30 milijardi kuna veći od proračuna koji se na kraju usvojiti. Posao ministra financija bit će da ih maksimalno sreže u dogovorima s kolegama s tim da na kraju odluku o tome kome će se ipak malo popustiti a tko će morati dodatno štedjeti donosi predsjednik Vlade.
Naši sugovornici ne skrivaju da je PDV zasad jedan od rijetkih prihoda koji nije podbacio te da su ti prihodi za dvije milijarde kuna veći nego lani. No, s druge su strane prihodi od poreza na dohodak i poreza na dobit manji nego prošle godine. Trenutni minus u državnoj blagajni smanjit će se vjerojatno kao i dosadašnjih godina u trećem kvartalu, pogotovu što je država dio obveza koje tada dospijevaju već platila. No, stanje će se, ako ništa drugo onda zbog zaduženja u zdravstvu teško popraviti toliko da država ispoštuje zacrtani deficit i on će vjerojatno biti veći od planiranih 10,2 milijarde kuna ukoliko se Vlada ne odluči za još neke rezove do kraja godine.
Teže nego ikad
– Čini mi se da je ovaj treći po redu proračun koji pripremamo najteži. Dok smo radili na prva dva donosili smo teške odluke, pa takva jedna je bila i smanjenje plaća u rebalansu za ovogodišnji proračun, ali očekivali smo da će se stanje brže popravljati. Sad smo iscrpili sve rezove koje smo mogli donijeti, dobili smo dodatni trošak ulaska u Europsku uniju od 3,4 milijarde kuna, rastu izdaci za kamate.
Bit će ovo još jedan težak proračun, kaže naš sugovornik iz Vlade. Napominje ipak da izlika neće biti i da će se ministri morati u držati gabariti koje je Vlada postavila za sljedeću godinu a to znači ukupne izdatke od 126,5 milijarde kuna, četiri milijarde više nego ove godine. To znači da će potrošnja biti veća taman za povećanje kamata i za doprinos europskom proračunu.
– Potpuno je jasno da nitko neće moći povećati potrošnju u odnosu na ovu godinu, tvrdi naš sugovornik
Mijenjanje okvira
Bivša premijerka Jadranka Kosor na čiji je prijedlog to pravilo i usvojeno smatra da nije dobro što je sadašnja Vlada odustupila od njega, jer ono nije cilj samo po sebi, nego je ono trebalo značiti veću odgovornost kad su u pitanju javne financije.
– Nije to pravilo samo pravilo za krizu nego smo ga uveli i radi toga da u situacijama kad BDP raste, pa rastu i prihodi bilo koja vlada postupa odgovorno i ne povećava rashode, upozorava Kosor. Ona napominje da je između ostaloga zahvaljujući i tom pravilu Hrvatska uspijevala u 2011. i 2012. godini zadržati svoj kreditni rejting unatoč krizi.
– Uz projekcije potencijalnog rasta, Vlada može dopustiti i rashodima da rastu, kao i deficiti jer zbog tih projekcija rasta udio manjka u BDP-u neće rasti, ali to realno stanje neće promijeniti, upozorava Lovrinčević. Napominje da je pravilo trebalo spriječiti bilo koju vlast da povećava minus i rashode u predizbornim godinama. Kako je sljedeća godina predizbrna za parlamentarne izbore, a održavaju se i redoviti izbori za europski parlament i izbori za predsjednika republike, Vlada će prijedlogom proračuna pokazati je li odoljela tome da se nakon dvije godine kontroliranja rashoda okrene većoj potrošnji.
