ZAGREB » Odlukom da umjesto fonda skupih lijekova terapiju za hepatitis C plaćaju bolnice, HZZO je unazadio liječenje hepatitisa C za čitavo desetljeće i ugrozio prava pacijenata, tvrdi predsjednica udruge Hepatos Tatjana Reić, koja je od HZZO-a jučer otvorenim pismom zatražila hitno povlačenje sporne odluke i nastavak dosadašnjeg načina financiranja. Odlukom HZZO-a, od 1. lipnja bolnice su dužne same financirati terapiju za liječenje oboljelih od hepatitisa. Takvu odluku u udruzi Hepatos smatraju diskriminirajućom za pacijente oboljele hepatitisa, a posebno će štetna, tvrdi Reić, biti za pacijente s hepatitisom C kojima bi dragocjena, ali skupa terapija mogla doći u pitanje zbog stanjenih bolničkih proračuna.

  – Ne vjerujem da će se ijedna bolnica usuditi skinuti s terapije postojeće pacijente, jer bi to sigurno završilo na sudu, ali će problem biti s uvrštenjem novih pacijenata, njih 200-tinjak godišnje. Vratit ćemo se na 2003. godinu, kad se na terapiju čekalo po pet godina – upozorava Reić. Iako se radi o skupoj terapiji od 30.000 eura po pacijentu, taj je trošak, kažu u Hepatosu, manji od troška liječenja raka ili ciroze jetre koji se razviju kod neliječenih pacijenata. U slučaju da se nekome prekine terapija, može se razviti rezistencija, a rizik od raka jetre raste za 80 posto.

  U Direkciji HZZO-a objašnjavaju kako je odluka o prebacivanju troška liječenja na bolnice privremena, a donesena je zato što je u prvom kvartalu ove godine na liječenje hepatitisa potrošen gotovo isti iznos kao za čitavu prošlu godinu. Trošak liječenja u 2013. godini za sve oboljele koji su se liječili lijekovima za liječenje hepatitisa s popisa posebno skupih lijekova iznosio je oko 13,4 milijuna kuna, a u prvom kvartalu 2014. dostigao je 11,2 milijuna kuna. To se dogodilo jer je na listu lijekova lani uvršteno nekoliko novih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa B i C.

  Ovakav rast troška liječenja hepatitisa u HZZO-u smatraju alarmantnim, tim više što, kako tvrde, u različitim dijelovima Hrvatske postoje neujednačeni kriteriji liječenja i sheme primjene lijekova, što ovisi o specijalistima koji preporučaju liječenje. Osim toga, ne postoje podaci o točnom broju oboljelih, ni o broju potencijalnih novih kandidata za liječenje.

  Dok je za ostale bolesti godišnji trošak liječenja dogovoren s farmaceutima, kod hepatitisa to nije slučaj, pa u HZZO-u strahuju od nekontroliranog rasta troškova. »Nakon izlaska iz državne riznice, prema sadašnjem planu, HZZO će raspolagati dostatnim namjenskim sredstvima prema do sada postignutim cijenama«, tvrde u HZZO-u.

  Da bi se lijekovi za hepatitis svugdje propisivali po istim kriterijima donijet će se smjernice, a svi će oboljeli, tvrde u HZZO-u, dobiti lijek prema medicinskoj indikaciji. – Ako se dogodi da se bilo kojem pacijentu oboljelom od hepatitisa uskrati potrebna zdravstvena zaštita i liječenje, pozivamo pacijente da nam prijave slučaj – pozivaju iz HZZO-a.

  »Cilj je ovog poteza očito štednja, a kako je neprihvatljivo dirati u onkološke lijekove, odlučili su se za lakši način«, komentira predsjednica Hepatosa.