Ministrica graditeljstva

Mrak-Taritaš: Kada kola krenu nizbrdo, nije nimalo lako promijeniti smjer

Tihana Tomičić

Mi smo dobili upravo taj zadatak – zaustaviti padajući trend i promijeniti smjer. Uostalom, puno je toga dobroga napravljeno što, nažalost, ne dobiva zapažen medijski prostor, kaže ministrica Mrak - Taritaš



Dok se Vlada trese pod teretom moguće unutarnje rekonstrukcije i slučaja Šegon, jedan od resora koji slovi kao operativniji u Vladi jest resor graditeljstva koji vodi HNS-ova ministrica Anka Mrak-Taritaš.


 Ona je, međutim, odnedavno i predsjednica HNS-a Grada Zagreba i uživa veliku podršku šefice stranke Vesne Pusić. Razgovarali smo o stanju na području resora koji vodi, ali i prilikama u Vladi i koaliciji, te HNS-u nakon isključenja Radimira Čačića. 


 Vaš resor stalno dobiva pohvale zbog efikasnosti. Možete li izdvojiti osnovne prednosti za građane od uvođenja novog seta zakona o gradnji?… 

  – Misao vodilja nam je – uvesti reda u prostor u kojem živimo. Da bismo to ostvarili, nužno je da čitav proces bude javan, transparentan, pojednostavljen, nužno je da procedure budu ujednačene i brze. Građanima se mijenja puno stvari – od toga da, zahvaljujući našem Informacijskom sustavu prostornog uređenja, koji se nalazi na web stranici ministarstva, mogu svi jasno vidjeti sve – svoju česticu, svoju nekretninu, imaju uvid u prostorni plan, u katastarsko stanje… Dakle, sve što se u prostoru mijenja, upisano je u tom sustavu i više ne morate zvati urede, moliti, pitati, pisati, tražiti nekog poznatog da vam nešto provjeri – sve to možete sad i sami. 




 Ključ je pojednostavljivanje?


  – Da. Ono što nam je apsolutno u fokusu jest e-građevinska dozvola. Sada je možete dobiti praktički od kuće, sve smo povezali u jedan računalni program u kojem predajete sve dokumente, možete ga koristiti s bilo kojeg mjesta u svijetu, dobit ćete vaš kod i u bilo kojem trenutku možete pratiti što vam je sa zahtjevom i na koji način se rješava, tj. kako rješavanje napreduje. Taj proces pratimo i mi u Ministarstvu tako da je sve potpuno transparentno i nema mogućnosti bilo kakvih manipulacija. Dakle, dajemo siguran okvir i točna pravila za svakog budućeg graditelja. Mijenja se i to da komunalni i vodni doprinos plaćate nakon što vam dozvola bude izdana, tj. prije nego što počnete graditi – a to morate učiniti unutar tri godine. Time izbjegavamo prevelike troškove na samom početku za investitora. Gradnju treba u pogledu fasade i okoliša, ovisno o tipu zgrade, dovršiti u roku od 5 do 10 godina od početka radova, tako da izbjegnemo situaciju u kojoj netko ima dozvolu godinama, pa gradi ili ne gradi predugo vremena, tad ta građevina počinje predstavljati problem za okoliš jer je predugo poludovršena, često napuštena, postaje opasna i za život i za zdravlje ljudi. 



Novi problem su CO2 certifikati – hoćete li ih uvesti ili ne? Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović tvrdi jedno, vi drugo?   – I ministar Zmajlović i ja od početka tvrdimo isto – u nekim zemljama EU energetski certifikati za potrošnju CO2 već postoje ili su ugrađeni u već postojeće. Oni još uvijek nisu dio obvezne Direktive o energetskoj učinkovitosti, no možda jednog dana postanu i morat ćemo ih ugraditi u naše zakonodavstvo, kao što smo učinili i s ovom odredbom o kažnjavanju prilikom oglašavanja. Da to nismo učinili, uslijedile bi nam kazne koje su – od 25.000 eura dnevno pa naviše! Znam da je javnost senzibilizirana na svaku pomisao o nekim novim nametima, no isto tako smatram da je pošteno upozoriti ljude na nešto što će nam možda vrlo brzo doći na vrata. Pri tome moram ponoviti da energetski certifikat ne predstavlja nikakvo dodatno punjenje proračuna, nije riječ ni o kakvom novom nametu, on je isključivo ovdje da bi zaštitio potrošače, a ukoliko se uvede i ovaj za CO2 – štitit će i okoliš. Vremena su teška i mnogi ljudi stvarno žive na rubu, no ulazak u Europu nam nameće i neke nove vrijednosti i pravila ponašanja. Mislim da nam svima treba vremena da počnemo razumijevati zašto se nešto od nas traži i uvjerena sam da brojne ekološke udruge pozdravljaju ove naše napore oko certificiranja i da su svjesni da time dižemo svijest ljudi o prostoru i okolišu u kojem živimo. 


Racionalno s energijom


 Uveli ste energetske certifikate za sve nekretnine sukladno direktivama EU. Međutim, rezultat je da je više od pola oglasa za prodaju stanova povučeno. Hoće li kontraefekt biti negativan? Tržište nekretnina će bitno pasti jer je građanima skupo izrađivati certifikate za starine koje možda nikad neće ni prodati? Dapače, sigurno je da će se kao posljedica razviti siva zona?


  – Oglasi su uglavnom vraćeni na web stranice agencija koje se bave oglašavanjem nakon što je došlo tumačenje Ministarstva kulture o tome što je medij, a što ne. Dakle, ukoliko Agencija prodaje vašu kuću bez energetskog certifikata na svojim web stranicama, to može učiniti bez plaćanja kazne. Možete i vi osobno staviti oglas bez certifikata na sve ono što nije zakonom definirano kao medij. No, u problemu ste ukoliko vam ga potencijalni kupac zatraži – tad vas može prijaviti nadležnoj inspekciji. U nekoliko smo navrata upozoravali agencije da su dužne obavijestiti kupca da ulaskom u prodaju nekretnine mora imati i certifikat. U slučaju da je oglas u novinama ili svemu onome što je iz Ministarstva kulture definirano kao »medij« – slijedi kazna. Ako agencija oglašava, tada za nju, a ako oglašava vlasnik sam, tada za njega. No, moram ovdje istaknuti kako mi je jako žao što se cijelo pitanje certifikata zaustavilo na kaznama. Jer, smisao cijele priče o certificiranju je u stvari – zaštita potrošača. Energetski certifikat je vrlo koristan instrument za svakog kupca, ali i prodavatelja – svatko od nas mora znati što kupuje ili prodaje i kakvo je energetsko stanje nekretnine koju želi kupiti. U tom smislu, obavezno je da svaki prodavatelj taj certifikat izradi prije nego krene u prodaju. Za tu situaciju se zna od 2007., od kada svaka novoizgrađena zgrada u Hrvatskoj ima certifikat. I sad, umjesto da pričamo o koristi za potrošače – mi cijelo vrijeme razgovaramo o agencijama i o tome hoće li ili neće biti kažnjene. Smatram da je to potpuno pogrešan pristup i da su naši građani ostali zakinuti za važnu informaciju – a to je da je potrošnja i racionalno bavljenje energijom naša budućnosti o kojoj sve više moramo voditi računa. 


 A zašto je tako teško uvoditi red?


  – Evo, upravo sam vam u prethodnom pitanju dala odgovor! Uvažavam pravo agencija da se brinu za svoju egzistenciju, no ja se kao ministrica moram brinuti za sve jednako – i za kupce, i za prodavatelje, i za agencije, i za svakoga građanina koji želi ući u bilo kakav posao koji se tiče resora koji vodim. I onda im kažete – u redu, sad ćemo napraviti reda. Svi se slože i tvrde – bravo, to je odlična ideja. No, nećete valjda početi od našeg resora? 



Možete li reći zašto osnivate Agenciju za legalizaciju? Ako su jedinice lokalne samouprave dobile zadatak da to riješe, zašto opet država mora zapošljavati najmanje 135 ljudi? Ne bi li trebalo smanjiti javnu upravu? Što je uopće ova Vlada čekala s raščišćavanjem uprave dvije godine?   – Agenciju smo osnovali jer želimo da se predmeti rješavaju što brže. Točno je, uredi po jedinicama lokalne samouprave bi trebali biti ti koji će taj posao nositi. No, svi smo bili suočeni s izvanrednom situacijom. Ne događa se svaki dan da dobijete 820.000 zahtjeva! Ako ste kad bili u nekom uredu, vidjet ćete da većina njih nema kamo fizički smjestiti te silne papire! Uz svoj redovan posao izdavanja dozvola, teško da će se svi uspjeti ekipirati na način da predmete riješe za dvije godine. Evo vam primjer Karlovačke županije, njima bi, s tempom kojim su započeli, trebalo 94 godine da riješe sve zahtjeve!!! A gdje je tu onda odgovornost prema građanima koji su nas poslušali i uredno predali zahtjeve u roku? Kad mogu očekivati rješenja – za 10, 20 ili 50 godina? Čemu onda cijela priča oko legalizacije!? Dok mi nismo počeli s osnivanjem Agencije uredi su bili uspavani, a od 1.veljače u Splitu će početi raditi 11 novih ljudi, Virovitičko-podravska županija zaposlila je 15 novih djelatnika isključivo za poslove legalizacije… Agenciju smo osnovali na određeno vrijeme – dok se zahtjevi ne riješe i ne mogu se složiti s tim da je to novo gomilanje javne uprave. Agencija se sama financira, iz naknade, a sav ostali prihod koristi se isključivo namjenski za sanaciju prostora, komunalnu infrastrukturu i nove projekte. Mislim da smo i kroz legalizaciju i kroz sve te projekte dali posla građevinarima, arhitektima, geodetima i mnoge male tvrtke ostavili na životu u ovo recesijsko vrijeme. Raduje me kad pročitam u novinama da će neke općine prihod od legalizacije iskoristiti za izgradnju škola ili vrtića, komunalne projekte. Znači da je svaka kuna vraćena u prostor, a to nam je i bio cilj.


 Porez na nekretnine


 Općenito, stalno je dojam da u ovoj Vladi nema koordinacije između ministara i resora, svjedočimo sukobima Maras-Linić, Hajdaš-Vrdoljak (s obzirom da su iz Ministarstva gospodarstva izvučena neka od najvažnijih poduzeća i djelatnosti), a sad i vi i Zmajlović… Zašto da vam građani vjeruju da znate što radite?


  – Moram ponoviti, sukoba između mene i ministra Zmajlovića – nema. Što se tiče resora ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, vjerujem da su građani prepoznali da znamo što radimo jer su prvi rezultati tu – nakon dugo godina borbe s bespravnom gradnjom i nekoliko zakona koji su manje-više ostajali mrtvo slovo na papiru, dobili smo više od 820.000 zahtjeva za legalizacijom! Taj broj govori da su ljudi prepoznali zakon koji smo napisali kao operativan, brz, jednostavniji, da su prepoznali našu čvrstu namjeru da to pitanje i riješimo. Vi znate da sam po struci arhitektica, većinu svoje profesionalne karijere sam provela u ministarstvu, i mislim da imam jako dobar uvid u sve što je dobro, a što nije i na čemu treba raditi. Tako da smo tim tragom i krenuli i nadam se da će građani prepoznati to što radimo. 


 Iako su HNS i SDP, odnosno vaša predsjednica Vesna Pusić i premijer Zoran Milanović ovih dana, kako se saznaje, ponovno potvrdili dogovor o čvrstoj suradnji do kraja mandata, ipak između dvije stranke u koaliciji objektivno ima još dosta razlika. Vlada se ubija, kako tvrde ministri, da nađe izvore za pokriće prekomjernog deficita, a HNS je i dalje uporno protiv novih poreza na nekretnine i štednju. Zašto? Predloženo rješenje s mirovinskim fondom i izvlačenjem dobiti javnih poduzeća samo je prelijevanje iz šupljeg u prazno i EK je protiv toga? Zašto onda ne taj porez?


  – Porez na nekretnine nije i ne može biti jedini način rješavanja problema. HNS je jasno rekao da nema uvođenja novog poreza i novog poreznog opterećenja u vrijeme dok ne ostvarimo gospodarski rast. Uostalom, da bismo uopće mogli uvesti porez na nekretnine, moramo se dobro pripremiti i vidjeti što to uopće znači. Podsjetit ću vas da je Slovenija deset godina uvodila porez na nekretnine te da je na kraju, kad ga je donijela, imala dva milijuna žalbi. Mi smo sada u fazi pripreme uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina i još je puno posla pred nama prije nego što tema poreza na nekretnine dođe na dnevni red. 


 Građani su, naime, sve više uvjerenja da ova Vlada opstaje samo zbog interesa stranačkih šefova i članova, a ne građana?


  – Ne znam kakav bi mogao biti moj osobni interes u svim projektima koje je pokrenulo ministarstvo kojem sam na čelu – od suzbijanja bespravne gradnje, ubrzavanja izdavanja dozvola… Ova Vlada je dobila povjerenje građana na parlamentarnim izborima za četverogodišnji mandat i odradili smo pola puta. Koalicijske vlade su uvijek zahtjevnije, ali zato za svaku zemlju puno kvalitetnije, demokratičnije i otvorenije. Naime, mi jesmo jedna koalicija, ali smo četiri različite stranke, imamo ponekad različite stavove i razmišljanja, ali to nikako ne znači da imamo problem u postizanju dogovora i učinkovitom radu.  

Osnaživanje stranke


 Ipak, uvjerenje je da se upravo u gospodarstvu najmanje napravilo, a to je područje koje vodi HNS. 

  – Svako područje, a posebno tako odgovorno i zahtjevno kao što je gospodarstvo i na kojemu je fokus velikog dijela građana, odgovornost je cijele Vlade, a ne samo jedne stranke. Kada kola krenu nizbrdo, nije nimalo lako promijeniti smjer. A mi smo dobili upravo taj zadatak – zaustaviti padajući trend i promijeniti smjer. Uostalom, puno je toga dobroga napravljeno što, nažalost, ne dobiva zapažen medijski prostor. Kada govorimo o resoru gospodarstva, sjetite se onda snižavanja cijena struje za građane i plina za gospodarstvo, rješavanje problema brodogradnje, racionalizacije poslovanja javnih tvrtki, smanjenja troškova i broja zaposlenih, stvaranje veće dobiti od planirane. HEP, primjerice, u 2013. ima 13 puta veću dobit nego godinu prije. Time smo podignuli kreditni rejting i smanjili cijenu kapitala potrebnog državnim poduzećima za ostvarivanje investicija u ovoj godini. 


 Naravno, ne možemo preskočiti set pitanja o Radimiru Čačiću: zašto ste ga trebali onako brutalno isključiti, javnosti to još nije jasno? Dobili ste novog suparnika na sceni, stranka bi mogla imati ozbiljnih problema u bazi na sjeverozapadu države, a rejting HNS-a već je pao za trećinu?


  – Radimir Čačić je isključen temeljem svih pravila i Statuta koji su doneseni kada je on bio predsjednik stranke i to nakon dugog i teškog razdoblja u kojemu je djelovao u suprotnosti sa svim pravilima procedure, dogovora i osobno danih obećanja. Odluku Predsjedništva, podsjetit ću vas, podržala su gotovo sva županijska predsjedništva HNS-a, a uslijedila je nakon razdoblja u kojemu je Čačić učinio brojne poteze s ciljem destabiliziranja stranke legitimno izabranog stranačkog vodstva. Stranka je jaka, jedinstvena. Tisuće ljudi dnevno radi na osnaživanju stranke i na provedbi našeg programa. Ti ljudi su motivirani i rade s velikim entuzijazmom i oni ne žele dopustiti da itko iz svojih osobnih ambicija radi na razjedinjavanju stranke ili provodi neke nejasne politike. 


 Uostalom, Čačić je bio jako dobro ispregovarao koaliciju sa SDP-om: pitanje je može li HNS ikada više dobiti 15 mandata u Saboru?!


  – HNS može učiniti sve kako bi ojačao svoju poziciju na političkoj sceni. Sve ostalo ulazi u područje predviđanja, a o tome je sad prerano govoriti. 


 Na kraju, predsjednica ste HNS-a u Zagrebu: sada se vidi da se nećete, vjerojatno sa SDP-om, morati boriti samo s Milanom Bandićem, nego možda u paketu i sa Čačićem, ako se oni doista povežu. A možda i sa SDP-om na nekim budućim lokalnim izborima… Kakve su zapravo ambicije HNS-a u Zagrebu? Neki kažu da želite biti gradonačelnica?


  – Trenutno sam ministrica koja mora dovršiti započeti posao sređivanja stanja u prostoru i to je ono o čemu razmišljam. Što se tiče HNS-a, točno je – ambicije su nam u Zagrebu velike. Zagreb je prirodno okruženje jedne građanske liberalne opcije. Počeli smo ozbiljan posao i vrijeme je da se HNS prepozna kao stranka koja može voditi ovaj grad i vratiti ga kamo pripada, građanima. To je sve što sada mogu reći.