ZAGREB – Jedna od značajnijih stavki u rebalansu ovogodišnjeg proračuna bio je dodatni novac za zdravstvo. Kao i svake godine dosad, država je »uskočila« s financijskom injekcijom za plaćanje lijekova, s time da ove godine dugovi sve brže rastu, pa je i iznos koji je država morala odvojiti sve veći.

Od početka godine država je kroz i tri financijske injekcije zdravstvu proslijedila dodatnih 2,7 milijardi kuna. I nije uspjela dugove za lijekove spustiti ispod tri milijarde kuna. Dok bolnice budu plaćale dugove starije od 180 dana, stvarat će novi dug jer sustav svaki mjesec generira 220 milijuna duga za lijekove. Iz Vladinog prijedloga proračuna za sljedeće tri godine ne vidi se dodatni novac kojim bi se taj dug pokrio, kako bi se krenulo od nule, pa se već sada može reći da je i u sljedećoj godini izgledna nova intervencija.

Podjednaki iznosi

Tako je u 2021. godini planiran proračun Ministarstva zdravstva od 14 milijardi kuna, što je povećanje od 1,2 milijarde kuna, ali svaka je kuna već jasno raspoređena po ustanovama u zdravstvu u vlasništvu države, projektima i kapitalnim ulaganjima. Isto je i s proračunom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji bi u sljedećoj godini trebao imati ukupne prihode od 27,746 milijardi kuna, a rashode u iznosu od 27,546 milijardi kuna. U proračunskom planu HZZO-a precizno je objašnjeno kako će se potrošiti svaka kuna i tu se također ne vidi prostor za pokrivanje postojećih dugova i onih koje će bolnice tek stvarati.

Na primarnu zdravstvenu zaštitu plan je potrošiti 4,28 milijardi kuna, što je 0,7 posto manje nego u ovoj godini, a otprilike isti iznos predviđen je i u 2022. i 2023. godini.
U 2021. godini planira se potrošiti i 3,735 milijardi kuna za lijekove na recept, što je 0,95 posto više u odnosu na ovu godinu. Gotovo isti iznos potrošit će se i u 2022. godini dok će u 2023. godini lijekovi na recept koštati 4 milijarde kuna.

Za ortopedska pomagala u sljedećoj će godini otići 940 milijuna kuna, a najveći iznos kao i uvijek predstavlja bolnička zdravstvena zaštita. Za nju u sljedećoj godini HZZO bolnicama planira doznačiti isto kao i ove godine 9,9 milijardi kuna. U planu Zavoda se kaže da očekuju povoljnije gospodarske prilike u 2022. godini pa će za bolnice odvojiti dvjestotinjak milijuna kuna više. Za posebno skupe lijekove u 2021. godini planirano je 1,855 milijardi kuna, ali će iznos do 2023. godine narasti na gotovo 2,5 milijardi kuna. Ostatak novca odlazi na ostale aktivnosti u zdravstvenoj zaštiti, na isplatu naknade za bolovanja, porodiljnih naknada…

Dugovi će i dalje rasti

Najveći dio ovih troškova koje ima HZZO pokrit će uplatom obveznih zdravstvenih doprinosa 1,57 milijuna hrvatskih građana. Toliki je, naime, bio prosječan broj aktivnih osiguranika u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine i ako se ne dođe do značajnih promjena, to su ljudi koji najvećim dijelom pune proračun HZZO-a. Pravo na zdravstvenu skrb, prema podacima HZZO-a, u istom su
razdoblju imale 4.166.994 osigurane osobe, što je 100 tisuća više nego je Hrvatska, prema procjenama Zavoda za statistiku, imala stanovnika polovinom prošle godine.

Naplatom zdravstvenog doprinosa iz plaća milijun i pol osiguranika planira se »ubrati« 22,6 milijardi kuna, što je 8,9 posto više nego ove godine.

Iz proračuna se u sve tri sljedeće godine očekuje transfer od po 2,76 milijardi kuna, i to na temelju obveze da se 32 posto trošarina na cigarete proslijedi zdravstvu, doprinosa za nezaposlene, zatvorenike, korisnike mirovina i dopunskog osiguranja za one za koje policu pokriva država. Činjenica je da bi iz proračuna HZZO trebao dobivati više od spomenutih 2,76 milijardi kuna i da ga Vlada svake godine zakine za barem milijardi i pol kuna, pa nije ni čudo što u zdravstvenom sustavu očekuju da država pokriva dugove za lijekove.

HZZO planira i da će od sufinanciranja cijene usluge zdravstvene zaštite, odnosno participacije dobiti 670 milijuna kuna, da će mu građani kroz policu dopunskog osiguranja uplatiti 870 milijuna kuna, a očekuju i 386 milijuna kuna od međunarodnih ugovora.

Iako u 2022. i 2023. godini dio tih prihoda raste, pa ga prati i povećano izdvajanje rashoda, zasad ništa ne upućuje da bi se mogle dogoditi bilo kakve promjene i da bi Hrvatska mogla zaustaviti rast dugova u zdravstvu.