Mornar o najavi štrajka i cjelovitoj reformi sustava: Novi kurikulum iduće godine na provjeri

Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

Do kraja godine trebaju biti napravljeni kurikulumi za predškole, osnovne i srednje škole i oni će donijeti značajne promjene. Sljedeće školske godine idemo u eksperimentalnu primjenu da u praksi provjerimo kako će to funkcionirati, kaže ministar Vedran Mornar

Na početku nove školske godine ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar suočava se sa sindikalnim prijetnjama štrajkom, sve manjim brojem učenika u školama, oskudnim sredstvima u obrazovnom proračunu, a sustav koji vodi tek je na početku temeljite reforme koja će nastavu modernizirati i prilagoditi zahtjevima današnjice tek za nekoliko godina. 

Ministra smo pitali, kako će se postaviti u slučaju da ova školska godina počne štrajkom, ili da se on dogodi u prvim tjednima nastave.

– Moj je stav od prvog dana jasan. Ulaganje u obrazovanje temelj je razvoja društva. Plaće učitelja i nastavnika važan su čimbenik u sustavu i ja bih bio najsretniji da su veće. I Vlada je toga bila svjesna pa je, nakon smanjivanja plaća u cijelom  javnom i državnom sektoru, jedino u obrazovanju ipak povećala plaće nastavnicima za 3,5 posto, mentorima za 6 posto, a savjetnicima za 8 posto.

Sada imamo situaciju da više od 90 posto proračuna ministarstva odlazi na plaće i razna socijalna davanja pa povećanje plaća iz proračuna ministarstva jednostavno nije moguće jer bi se na taj način urušio cijeli sustav. Imajući u vidu gospodarske prilike, treba tražiti prihvatljiva i održiva rješenja na razini državne politike, ne zaboravljajući pri tome da su izbori pred nama, pa bi povećanje plaća zapravo opteretilo sljedeću vladu. Mi se ponašamo odgovorno. U svakom slučaju, razgovarat ću s premijerom o tome.

Veća dostupnost obrazovanja

Ako raspolažete proračunom gdje više od 90 posto novca ode na plaće i socijalna davanja, koliko ste uopće uspjeli napraviti za školstvo otkako ste ministar?–  Radili smo na tome da se prvenstveno osigura veća dostupnost obrazovanja na svim razinama. Uveli smo obaveznu predškolu koju subvencioniramo, lani i u ovoj školskoj godini učinili smo velik pomak u integraciji djece s teškoćama u redoviti obrazovni sustav. Ove godine ulažemo oko 80 milijuna kuna za angažiranje pomoćnika u nastavi. Osiguravamo oko 300 milijuna kuna godišnje za međumjesni  prijevoz srednjoškolaca, subvencioniramo nabavu udžbenika za potrebite učenike osnovnih i srednjih škola   i osiguravamo besplatne udžbenike za dio braniteljske populacije. Za slijepe i slabovidne učenike i studente osigurali smo udžbenike na Brailleovom pismu u iznosu od 1.5 milijuna kuna. Puno smo napravili za veću dostupnost visokog obrazovanja, s ciljem povećanja  broja  visokoobrazovanih u dobi do 34 godine. S tom namjerom značajno smo povećali broj stipendija za studente slabijeg imovinskog statusa. Ove godine ih je 5.200, a osigurali smo sredstva i za daljnje povećanje tih stipendija čak do ukupno 22.000. Bit će i oko 15.000 stipendija studentima u deficitarnim područjima iz sredstava Europskog socijalnog fonda.  Redovite studente oslobodili smo školarine, čime potičemo izvrsnost, unaprijedili kvalitetu i dostupnost prehrane. Lani su otvoreni novi restorani u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Virovitici i Splitu, ove godine u Šibeniku, a uskoro se otvaraju i u Puli i Zagrebu. U to smo uložili više od 45 milijuna kuna.  Unaprjeđujemo studentski smještaj, pa ćemo u Puli krajem rujna otvoriti prvi studentski dom i restoran za studente Sveučilišta Jurja Dobrile, u  što je Ministarstvo uložilo oko 36,5 milijuna kuna, a osigurali smo 123 milijuna eura za dodatni smještaj za 3.000 studenata u Rijeci i u Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku, Čakovcu i Virovitici.  U Rijeci se u povodu Europskih sveučilišnih igara rade tri nova paviljona, a u Zagrebu obnavlja njih 17. Uložili smo u gradnju nove Muzičke akademije u Zagrebu, i to više od 80 milijuna kuna, a slijede Građevinski fakultet u Osijeku te zgrada za Pomorski, Kemijski i Prirodoslovno-matematički fakultet  Sveučilišta u Splitu čija je izgradnja u tijeku.

 Neprepoznati prvostupnici

Postigli ste i dogovor sa studentima stručnih studija o promjeni titula koje nisu prepoznate na tržištu rada. Je li to dovoljno da bi se riješili problemi provedbe Bolonjskog procesa? On je u nas »pao« upravo na neprepoznavanju prvostupnika od strane poslodavaca, pa 90 posto njih upisuje diplomski studij, a i mobilnost nam nije jača strana…

– Postoji više razloga zbog kojih prvostupnici nisu prepoznati na tržištu rada. S jedne strane, Hrvatska je suočena s gospodarskom krizom pa tržište rada općenito ne može apsorbirati nove kadrove. S druge strane, u situaciji kad se malo ljudi zapošljava, poslodavci biraju osobe s kvalifikacijama više razine čak i u slučajevima kad im za određeno radno mjesto  odgovara kandidat s nižom kvalifikacijskom razinom. Činjenica je da se provedba bolonjske reforme u Hrvatskoj radila bez sagledavanja potreba tržišta rada pa je izostala usklađenost strukture obrazovnih ciklusa sa studijskim programima i ishodima učenja u odnosu na kompetencije koje se traže za određena zanimanja. 

Put kojim smo krenuli je unaprjeđenje studijskih programa u smislu dosljednije provedbe samih postavki bolonjske reforme i definiranja kompetencija koje studenti kroz studij trebaju steći. U taj smo posao do sada uložili više od 110 milijuna kuna koje smo povukli  iz europskih fondova u programskom razdoblju do 2013., a u sljedećem programskom razdoblju 2014-2020. planiramo povući  više od 400 milijuna kuna.  Povezivanje s tržištem rada i povezivanje razina kvalifikacija u Hrvatskoj s onima u Europskoj uniji i drugim zemljama olakšat će  mobilnost studenata, znanstvenika i radnika i povećati njihovu konkurentnost. Dakle naša politika jest, unatoč teškoj ekonomskoj situaciji i nedostatku sredstava, omogućiti i poticati mobilnost mladih te dodatno ulagati u njihovo školovanje,  koje treba biti dostupno svima, pa i onima koji se odluče školovati na sveučilištima.

Centri kompetencije 

 I ove su godine deficitarna zanimanja u srednjim strukovnim školama slabo popunjena. Do kud se stiglo s prilagodbom srednjeg obrazovanja tržištu rada, do kad će se upisivati smjerovi koji produciraju slabo zapošljive radnike?

– Na tome radimo u suradnji Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Ministarstvom turizma, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom, ravnateljima srednjih škola, u cilju modernizacije i podizanja kvalitete strukovnog obrazovanja, a time i povećanja zapošljivosti učenika. Cjelovita kurikularna reforma obuhvaća i strukovno obrazovanje i kroz nju ćemo povećati fleksibilnost  strukovnog obrazovanja i povezanost s potrebama tržišta rada. Osim izrade kurikuluma,  osposobljavanja nastavnika i učenja uz radno iskustvo, plan je uspostaviti  centre kompetencije u sektorima turizma i ugostiteljstva, strojarstva i elektrotehnike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poljoprivrede i zdravstva te drugim strukovnim sektorima. 

Jača popunjenost određenih zanimanja i povećanje njihove atraktivnosti može se, međutim, postići i većom promocijom, pa mnoge škole imaju dane otvorenih vrata, ali i stipendijama koje daju pojedine županije i država, stimulirajući upis u ona zanimanja koja su potrebna na regionalnoj razini. Neka zanimanja će vjerojatno otpasti.

Ujednačen kriterij

Pravilnik o pedagoškim mjerama izazvao je dosta reakcija. Očekujete li da će njegova primjena riješiti goruće probleme nastavnika koji više ne uspijevaju obuzdati neke učenike i u nedostatku raspoloživih sankcija prisiljeni su trpjeti njihov teror?

– Glavni je cilj ovakvog pravilnika bio ujednačiti kriterije za sve škole  oko izricanja pedagoških mjera jer se dosad događalo da su se u različitim školama za isti oblik neprimjerenog ponašanja djeci izricale različite pedagoške mjere. Tu smo naišli  na pozitivne reakcije i u struci i među sindikatima  i među roditeljima. Na pravilniku su radili i pedagozi i psiholozi i pravobraniteljica za djecu. Možda nije idealan, ali po pravilima o sustavu kvalitete, ako se pokaže da trebamo bolja rješenja, unaprjeđivat će se. Njegova svrha nije kažnjavanje, već poticanje učenika na odgovorno ponašanje i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju, što je prvenstveno za njih dobro. Moramo raditi na usvajanju sustava vrijednosti koji će osnažiti i učenike i nastavnike i to na svim razinama. To je jedini ispravan put, a pravilnik je krajnja mjera.

 Ove jeseni učenici u školske klupe još jednom sjedaju ne očekujući promjene. Kad će se one napokon osjetiti? Kad će ih dočekati novi kurikulumi, lakše torbe  i modernija škola?

– Do kraja godine trebaju biti napravljeni kurikulumi za predškole, osnovne i srednje škole i oni će donijeti značajne promjene. Ovaj posao se radi pomno, uz maksimalnu suradnju učitelja i nastavnika i uvjeren sam da će rezultati biti dobri. Sljedeće školske godine idemo u eksperimentalnu primjenu novih kurikuluma da u praksi provjerimo kako će to funkcionirati. Promjena kurikuluma dio je cjelovite reforme u koju spada i priprema nastavnika, promjena načina vrednovanja znanja, modela poučavanja…Da bi škola bila »modernija« puno toga treba uzeti u obzir, od materijalnih uvjeta, opreme, kurikuluma, osposobljenosti nastavnika, a potrebna je i podrška i uključenost učitelja i nastavnika, ali i  osnivača. Zato smo nastavili s podizanjem digitalne zrelosti i informatiziranosti škola, između ostalog, u sklopu projekta e-Škole vrijednog 40 milijuna eura koji će se provesti u dvije školske godine. U prvoj fazi, od jeseni ove godine uključuje se prvih 20 škola, a  još 130 početkom 2016. godine.

Usporedno će CARNet  nuditi usluge i  školama koje se nisu službeno uključile u projekt u ovoj fazi. Kao što znate, krajem prošle godine osigurali smo besplatno korištenje i instalacije alata Office 365 za sve učenike, učitelje i nastavnike hrvatskih osnovnih i srednjih škola, a nastavili smo i s uključivanjem škola u projekt e-Dnevnik i do kraja godine koristit će ga čak 560 škola. Iako je izgradnja i opremanje škola u nadležnosti osnivača,  u prošloj i ovoj godini sudjelovali smo  u izgradnji i rekonstrukciji 11 škola diljem Hrvatske, s više od 131 milijun kuna te u izgradnji učeničkog doma u Bjelovaru s oko 23 milijuna kuna.