»Rezultati ispitivanja pokazali su da more nije onečišćeno bakterijama koje izravno utječu na zdravlje kupača«, naglasila je Kružić i dodala da su rezultati u svih sedam jadranskih županija pokazali da je more »izvrsno i dobre kakvoće«.
More hrvatskog Jadrana je izvrsne kakvoće, nije onečišćeno komunalnim otpadnim vodama što znači da se kupači mogu sa sigurnošću kupati i rekreirati, rekla je danas voditeljica Odjela za zaštitu mora i priobalja u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Nevia Kružić na okruglom stolu »More pred sezonu: vrijednosti i ugroze«.
»Hrvatska je pri samome vrhu, prva ili druga, u odnosu na druge mediteranske zemlje čija se kakvoća mora također ispituje, a svi podaci šalju se u Europsku agenciju za zaštitu okoliša te javno objavljuju«, istaknula je Kružić na okruglom stolu održanom u Novinarskom domu u Zagrebu.Prvo ovosezonsko ispitivanje kakvoće našeg mora počelo je prije 15-tak dana i more će se ispitivati svakih 15 dana do listopada, do trajanja kupališne sezone.
»Rezultati ispitivanja pokazali su da more nije onečišćeno bakterijama koje izravno utječu na zdravlje kupača«, naglasila je Kružić i dodala da su rezultati u svih sedam jadranskih županija pokazali da je more »izvrsno i dobre kakvoće«.Na nekoliko plaža more je bilo zadovoljavajuće kakvoće, a riječ je o području Kaštelanskog zaljeva i nekoliko plaža u Istarskoj županiji.
Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, koji je u ožujku ove godine odlukom Vlade RH imenovan Nacionalnim referentnim centrom za more Agencije za zaštitu okoliša (AZO-a), uveo je mrežnu bazu podataka na hrvatskom i engleskom jeziku o kakvoći mora za kupanje. Mrežna baza je dostupna na internetu, a postoji inačica prikaza tih podataka i na mobitelima, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Institutu. Osim kakvoće mora za kupanje, baza podataka sadrži i dodatne informacije o plažama, kao što su fotografije plaža i njihove vrsta te pozicija raznih objekata na plaži (tuševi, kabine, restorani, sportski tereni), istaknula je ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split Ivona Marasović.
Međutim, istaknula je Kružić, te plaže ipak nisu onečišćene u toj mjeri da bi se na njima trebalo zabraniti kupanje. Upozorila je i na to da u sezoni kupanja u našem obalnom moru ima čak i do 150.000 manjih plovila za uživanje i rekreaciju, koja se obično privezuju na netaknutim plažama, te iza njih ostaju i posljedice onečišćenja.
»Sigurno je da oni svoje otpadne vode i otpad ne nose u prvu luku nego vjerojatno ispuštaju u samu uvalu«, upozorila je Kružić.Eduard Kušen s Instituta za turizam istaknuo je da je stanje mora za kupanje u Hrvatskoj daleko iznad europskog, mediteranskog prosjeka te predstavlja vrlo veliki »mamac«.
Ustvrdio je kako su »plave zastavice« koje se sve više dodjeljuju i marketinški znak koji gostima jamči ne samo kvalitetu mora već i sve druge pogodnosti koje se na takvim plažama pružaju. Istaknuo je i kako nautičari na Jadran ne dolaze zbog noćenja u marini nego zbog krasnog Jadrana, tisuću otoka i čistoga mora te naglasio kako bi se, kad bi se taj pristup uzeo u obzir, itekako vodilo računa o održivosti hrvatskog nautičkog turizma.
Ustvrdio je da turizam razvijamo stihijski, pod pritiskom, od sezone do sezone, te da se malo koristi znanstveni i stručni pristup njegovom razvoju, a Jadransko more koristimo samo kao kupališni medij dok je ono, ističe, i nautički i zdravstveni medij.Okrugli stol »More pred sezonu: vrijednosti i ugroze« organizirali su Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Vijeće za prirodoslovna istraživanja Jadrana HAZU.
