ZAGREB – Državno sudbeno vijeće pričekat će do sutra, kako je najavio predsjednik tog tijela Darko Milković, prijave za predsjednika Vrhovnog suda koje je netko možda u petak, posljednjeg dana roka, poslao poštom. Ali, s obzirom na raspoloženje u Uredu predsjednika, sasvim je svejedno tko je sudjelovao u tom javnom pozivu što ga je raspisao DSV.

Predsjednik Zoran Milanović nikome nije sugerirao da se javi na taj poziv, kako bi ga onda on mogao predložiti Sabor, čiji zastupnici biraju predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik, naime, smatra da ga ovaj javni poziv ničim ne obvezuje i da Saboru može predložiti bilo kojeg kandidata koji zadovoljava formalne uvjete. Dakle, ni aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, kojem mandat istječe sredinom srpnja, kao ni dvoje odvjetnika, Lidija Horvat i Šime Savić, za koje se dosad zna da su se također prijavili, neće biti Milanovićev odabir. Ali budući da je, naravno, predsjedniku Republike stalo do toga da zastupnici izaberu njegovog kandidata, za što je potrebno najmanje 76 glasova, Milanović, kako bi mu osigurao prolaz, namjerava o ovoj temi razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem, ali i predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom, možda i s čelnicima još nekih parlamentarnih stranaka. Poželjno bi svakako bilo da predsjednik Vrhovnog suda bude izabran što širim konsenzusom, ali to nije nužno.

Sessa je dobio glasove samo 84 zastupnika, koliko ih je tada otprilike imala parlamentarna većina. Bitno je da za predsjednika Vrhovnog suda, u javnom izjašnjavanju, glasuje minimalno 76 zastupnika. To znači i da oporba, uz pomoć samo jednog zastupnika vladajuće koalicije, može izglasati Milanovićevog kandidata. Tko će to točno biti, još se ne zna, predsjednik Republike neće o tome odlučiti prije nego se sastane s političkim liderima o kojima ovisi izbor, kako bi ispitao što oni misle o pojedinim imenima. Kada bi Milanović sam birao predsjednika Vrhovnog suda, to vjerojatno ne bi bio netko koga će uskoro predložiti, ovako će se ipak morati prilagoditi odnosu snaga u Saboru.

Javni poziv

No, prvo će se morati riješiti pitanje procedure, s obzirom da Milanović kandidata za predsjednika Vrhovnog suda ne planira odabrati između prijavljenih na javni poziv, koji je u Zakon o sudovima ugrađen u srpnju 2018. Oporba nije podržala ovaj zakonski prijedlog, ali tijekom saborske rasprave ni u prvom ni u drugom čitanju nije bilo prigovora na taj njegov dio. Tadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavljao je u parlamentu uime Vlade te izmjene Zakona o sudovima i tvrdio je da cilj uvođenje transparentnosti u proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.

»Svi znamo kakav je sustav bio prošlih godina. Ne možemo se pohvaliti da je to išlo transparentno, nije bilo nekih jasnih kriterija i stoga smo ovim izmjenama propisali jedan postupak, DSV raspisuje javni poziv. Tu poštujemo i preporuke GRECO-a«, objašnjavao je Bošnjaković prije tri godine zastupnicima zašto javni poziv za kandidate za predsjednika Vrhovnog suda. Povod je bilo neslaganje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića o čelnom čovjeku Vrhovnog suda.

Bivša predsjednica htjela je 2017. Ivana Turudića, ali Plenković je bio protiv i stoga ga Sabor nije mogao izabrati, pa su se onda njih dvoje dogovorili o Sessi. Da bi se ubuduće možda izbjeglo ovakve situacije i predsjedniku Republike na neki način ograničio manevarski prostor, zakonom je uređeno da on predsjednika Vrhovnog suda predlaže samo iz kruga onih koji se prijave na javni poziv. Kada mu DSV sutra dostavi prispjele kandidature, Milanović bi prvo, propisuje Zakon o sudovima, morao o njima zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog Odbora za pravosuđe. No, nema previše smisla da predsjednik Republike konzultira ta dva tijela o ljudima koje uopće ne kani predložiti za predsjednika Vrhovnog suda. Bošnjaković nam je jučer rekao da bi Milanović svejedno morao tako postupiti.

Dražen Bošnjaković / foto Davor Kovačević

Transparentnost procesa

– Mi smo htjeli povećati transparentnost procesa izbora predsjednika Vrhovnog suda i mislim da smo to postigli uvođenjem javnog poziva. Na onima koji smatraju da su kompetentni za ovu dužnost i da ispunjavaju formalne uvjete je da se jave na taj poziv i ponude svoj program i viziju funkcioniranja Vrhovnog suda. Tako se i olakšava posao predsjedniku Republike. Ako bi se samo gramatički tumačilo Ustav, onda bi ispalo da predsjednik Republike može za predsjednika Vrhovnog suda predložiti koga god hoće, ali zakon razrađuje kriterije koje kandidati moraju zadovoljavati. Zakon obvezuje sve, pa i predsjednika Republike, i mislim da Milanović ne može za predsjednika Vrhovnog suda predložiti nekoga tko se nije javio na poziv, kazao nam je Bošnjaković, koji sada vodi saborski Odbor za Ustav.

Ako je on u pravu, onda je predsjednik Milanović trebao nekome signalizirati da se javi na poziv za predsjednika Vrhovnog suda, kako bi ga zatim mogao predložiti Saboru, odnosno Plenkoviću, Grbinu i šefovima drugih političkih stranaka. Trenutačno nije jasno što će poduzeti Plenković ako mu Milanović dođe s imenom čovjeka koji se nije prijavio.

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica izjavio je prošli tjedan kako očekuje da će izbor predsjednika Vrhovnog suda proći glatko, bez problema.