Mislila sam da to nikada neću reći ili napisati, ali škola, ova stvarna škola, je jeb… važna. I to još više zbog toga kako se osjećamo, nego što tu naučimo. Bez nje smo nigdje…kao brod bez sidra.

Komentar je ovo učenice 2. razreda Srednje škole u Zadru, koji je izrekla u upitniku Nacionalnog praćenja učinaka pandemije koronavirusa na odgojno-obrazovni proces u Hrvatskoj.

Komentar je izdvojen iz niza drugih učeničkih komentara jer zorno pokazuje kako su se u zadnjih godinu i pol dana osjećala djeca osuđena na online nastavu, izolirana od vršnjaka i osuđena na neizvjesnost.

Zaključak je autora istraživanja, Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić, da aktualna vlast treba učiniti sve da škole ostanu otvorenima i ponovo postanu mjesta učenja, odrastanja, zabave, druženja i zaljubljivanja.

Prosvjetna vlast dala je javnu potporu istraživanju, uostalom i financijsku, a javnost će se imati prilike u narednim mjesecima uvjeriti u dosljednost izjava aktualnog ministra Radovana Fuchsa, koji obećava da će buduće politike uskladiti s rezultatima tog istraživanja.

Pandemijsko »sito«

Prvi će test biti realizacija nastave uživo u predstojećoj, još uvijek pandemijskoj, školskoj godini. Upravo je zatvaranje škola, kako se sada i znanstveno potvrdilo, predstavljalo pogubni udar na mentalno zdravlje djece, a posebno adolescenata.

Gotovo dvije trećine hrvatskih maturanata izjasnilo se u istraživanju da je pandemija negativno ili čak izrazito negativno utjecala na njihov život. U potonju skupinu, koja je osjetila izrazito negativni utjecaj pandemije, ulazi svaki peti maturant.

S druge strane, na njih pet posto pandemija je utjecala pozitivno ili čak izrazito pozitivno, dok je svaki treći maturant neutralan u stavu prema posljedicama pandemije na svoj život.
Najmanje je negativne percepcije pandemije kod mlađe djece – u dobi od 12 godina pandemiju je negativno doživjelo oko 37 posto učenika, osam posto smatra tu promjenu pozitivnom, dok je svaki drugi učenik šestog razreda neutralan te ne vidi ni negativne, ni pozitivne utjecaje pandemije.

U osmom razredu osnovne škole stanje je tek nešto malo naklonjenije negativnom doživljaju pandemije, dok se u drugom razredu srednje škole negativna percepcija posljedica pandemije na život učenika dramatično penje.

Ispitivalo se i kako je pandemija djelovala na odnose djece i adolescenata sa članovima obitelji, odnose s bliskim prijateljima, bavljenje izvanškolskim aktivnostima i hobijima, bavljenje tjelesnim aktivnostima i sportom, fizičko i psihičko zdravlje te planove za budućnost.

Odnosi s članovima obitelji i bliskim prijateljima, fizičko zdravlje i planovi za budućnost relativno su dobro prošli pandemijsko »sito«, no u njemu su zaglavili psihičko zdravlje, hobiji, tjelesna aktivnost i sport.

Osmašima je najteže pala nemogućnost bavljenja izvanškolskim aktivnostima i hobijima te sportom, što je negativno ili izrazito negativno doživio svaki drugi učenik završnog razreda osnovne škole.

Odmah nakon toga požalili su se na narušeno psihičko zdravlje, i to u visokom omjeru od čak 40 posto. Svaki četvrti osmaš, osim toga, smatra da mu je pandemija ugrozila ne samo psihičko, nego i fizičko zdravlje, dok njih 30 posto, posve suprotno, smatra da su posljedice pandemije u tom pogledu bile pozitivne.

Plusevi i minusi

Ima i onih koji koji su uvjereni da je pandemija imala pozitivan ili čak izrazito pozitivan utjecaj na njihovo psihičko zdravlje, ali su takvi u manjini: u osmom razredu osnovne škole ih je oko 25 posto, u drugom razredu srednje škole 18 posto, a u završnom razredu njihov udio pada na 16 posto.

Samo trećina školske djece nije osjetila psihičke probleme zbog zatvaranja škola i drugih pandemijskih mjera i zbivanja. Negativne posljedice po psihičko zdravlje osjetilo je, s druge strane, 52 posto maturanata, 47 posto učenika drugog razreda srednje škole i 40 posto osmaša.

Planovi za budućnost uglavnom nisu pokleknuli pred pandemijom, no negativne je posljedice ipak u prosjeku osjetio svaki četvrti učenik završnog razreda osnovne škole, 27 posto učenika drugog razreda srednje škole i 38 posto maturanata.

Ima i onih kojima je pandemija otvorila nove horizonte, pa je tako, iako je riječ o zarazi koja je doslovno blokirala svijet, njen pozitivan utjecaj na planiranje budućnosti osjetilo čak 30 posto osmaša, 25 posto učenika drugog razreda srednje škole i oko 20 posto maturanata.

Nošenje maski u školi epidemiološka je mjera koju najnegativnijom u nastavi tijekom pandemije smatra većina učenika svih ispitanih razreda. Na drugom je mjestu nemogućnost miješanja s učenicima iz drugih razrednih odjela, dok je cjelodnevni boravak u istoj učionici više smetao mlađe učenike, a manje maturante.

Učenici pred maturom više su negativnih posljedica vidjeli u velikom broju predmeta koji su se u vrijeme pandemije odvijali u blok satima.

Nastavnici su tijekom istraživanja pitani na koji način su mjere prilagodbe nastave uvjetima pandemije utjecale na kvalitetu nastave u njihovom predmetu, posebno nošenje maski, rad u jednoj učionici, nastava u dvosatu ili trosatu i skraćeno trajanje nastave.

Dvije trećine nastavnika izjasnilo se da je nošenje maski u razredu negativno ili izrazito negativno djelovalo na kvalitetu nastave, a ta je mjera posebno pogodila nastavnike predmetne nastave u osnovnoj školi. Za 34 posto nastavnika srednjih škola, skraćivanje nastavnog sata je negativno ili izrazito negativno djelovalo na kvalitetu nastave u prošloj školskoj godini.

(Ne)motivirani za rad

Sami učenici upozoravaju na ozbiljne posljedice pandemije po svoju motivaciju za rad i radne navike.

Više od 60 posto učenika u srednjoj školi te svaki drugi učenik u osnovnoj školi smatra da se pandemija negativno ili vrlo negativno odrazila na motivaciju za učenje, svaki treći osnovac i svaki drugi srednjoškolac uvjerio se u negativne posljedice pandemije po radne navike učenika i praćenje nastave, a u maturantskim razredima uočili su ozbiljne negativne posljedice promjena u nastavi u pandemijskoj godini i po pripremljenost učenika za uspješno studiranje, kao i na njihovu pripremljenost za uspješan ulazak na tržište rada.

Motivaciju za učenje zbog pandemije je izgubilo 52 posto učenika osmog razreda osnovne škole, a dotadašnje radne navike narušene su kod 50 posto učenika drugog razreda srednje škole.

Nastavnici potvrđuju ovakve procjene učenika: 76 posto nastavnika u srednjoj školi smatra da su im učenici zbog pandemije imali češće ili znatno češće poteškoće s motivacijom za rad, njih 73 posto izjavljuje da su znatno češće bile i poteškoće s pažnjom na nastavi, 64 posto nastavnika uočilo je kod svojih učenika češće ili znatno češće emocionalne teškoće, a njih 55 posto smatra da su učenici imali i primjetno više teškoća u socijalnim odnosima.

Visokih 60 posto nastavnika smatra da su im učenici u pandemijskoj godini bili znatno neuspješniji nego ranijih godina u svladavanju ishoda učenja i razvoju vještina upravljanja učenjem, a svaki drugi smatra da su neuspješnije izvršavali svoje školske obveze.

Ima i pozitive

Pandemija u školama imala je, međutim, i svoje dobre strane: učenici su poboljšali odnose s nastavnicima, drugim učenicima u razredu i vještinu rada na kompjutoru. Prošle školske godine popravljene su i mnoge ocjene, no upitno je koliko je to realno, i jesu li one uopće pozitivna posljedica pandemijskog načina rada škola.

U online nastavi bilo je učenicima lakše prepisivati na testovima, upitna je bila njihova samostalnost u pisanju zadaća, prezentacija, lektira, pa i u usmenom ispitivanju te je lako moguće da će online nastava onima koji su tako na brzinu podigli ocjene doći na naplatu u narednim godinama.

Generalno, nastavnici ocjenjuju da su ishodi učenja slabiji u odnosu na pretpandemijsko doba, što znači da iza boljih ocjena ne stoji znanje nego specifične okolnosti ispitivanja i testiranja.

Više od 30 posto maturanata smatra da im se tijekom pandemije popravio odnos s nastavnicima, njih 40 posto popravilo je odnose s razrednim kolegama, a pandemija je pozitivno ili izrazito pozitivno djelovala na ocjene kod 45 posto učenika završnih razreda srednje škole.

Slično je i s osmašima, dok učenici šestog razreda osnovne škole, njih 82 posto, ističe da je pandemijski način rada u školama pozitivno ili izrazito pozitivno djelovao na njihovu vještinu služenja računalom.

Zajedno s učenicima, zbog pandemije su u školama patili i njihovi nastavnici: zahtjevnost poslova u školi značajno im se povećala u vrijeme kad je čitav sustav prešao na online model, i to za gotovo 90 posto učitelja i nastavnika u osnovnoj školi te više od 60 posto srednjoškolskih nastavnika.

Mješoviti model bio im je tek za nijansu manje zahtjevan, dok je svakom drugom učitelju i nastavniku u Hrvatskoj raditi bilo teže nego inače i u vrijeme dok su sve škole bile otvorene, ali su radile uz dobro poznate epidemiološke mjere.

Istraživanje u brojkama

• 27.023 učenika
• 4.796 učitelja i nastavnika
• 161 ravnatelj
• 417 stručnih suradnika
• 161 škola
  – 76 osnovnih škola
  – 75 srednjih škola
  – 10 škola iz potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije
• učenici 6. i 8. razreda osnovne škole, 2. razreda srednje i maturanti
• 19 znanstvenika s četiri sveučilišta i dva javna instituta
• 280.000 kuna iz sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja

Stavovi maturanata

• 59% pandemija im je na život utjecala negativno ili izrazito negativno
• 52,4% pandemija negativno utjecala na psihičko zdravlje
• 67,6% nošenje maski negativno utjecalo na iskustvo nastave
• 54% smeta nemogućnost miješanja učenika među razredima
• 33% pandemija je pozitivno utjecala na odnose s članovima obitelji
• 7% nošenje maski doživljava pozitivno ili izrazito pozitivno

Stavovi nastavnika i ravnatelja

• 67,6% nastavnika predmetne nastave smatra da je obveza nošenja maski negativno ili izrazito negativno utjecala na kvalitetu nastave u njihovom predmetu
• 34,1% nastavnika srednjih škola iskazuje da je skraćivanje nastavnog sata negativno ili izrazito negativno utjecalo na kvalitetu nastave u protekloj školskoj godini
• 86,4% ravnatelja osnovnih i srednjih škola iskazuje da je u prethodnoj šk.godini dobilo primjerenu materijalnu podršku ministarstva i vlade
• 98% učitelja i nastavnika iskazuje da je od početka pandemije dobilo na korištenje računalnu opremu od ministarstva, Carneta ili škole