Pandemija koronavirusa potaknula je neke zemlje na privremenu zabranu izvoza žita, ulja i ostalih prehrambenih proizvoda u želji da najprije zadovolje vlastite potrebe. Budući da je hrvatski uvoz hrane gotovo dvostruko veći od izvoza te da ova pandemija vjerojatno nije posljednja katastrofa u svijetu, poremećaji u proizvodnji i trgovini hranom mogli bi pogoditi i našu zemlju. Stoga je i hrvatska vlada najavila da će osigurati veću samodostatnost naše zemlje u proizvodnji hrane. To je bio i povod za razgovor s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.

Postoji li u Hrvatskoj opasnost od nestašica nekih poljoprivrednih proizvoda do kraja ove godine?

– U samom početku suočavanja s prijetnjama nastalima širenjem pandemije COVID-19, Ministarstvo poljoprivrede je provelo opsežnu anketu proizvođača i dobavljača u pogledu opskrbe domaćeg tržišta prehrambenim proizvodima. Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo, unutar protekloga kvartala nije zamijećena nestašica ili značajan poremećaj u opskrbi bilo kojim prehrambenim proizvodom na našem tržištu. Jednako tako, planirana tekuća proizvodnja i opskrba osiguravaju dovoljne količine hrane za razdoblje do kraja godine. Hrvatskoj ne prijeti nestašica poljoprivrednih proizvoda, a mi ulažemo značajne napore da ukažemo potrošačima važnost odabira domaćih proizvoda prilikom kupnje.

​Specifične mjere

Kakve su posljedice pandemije na one koji u Hrvatskoj žive od poljoprivrede? Što je Vlada učinila da im olakša preživljavanje nevolja?

– Sve temeljne mjere, poput financiranja plaće i doprinosa, odgode poreznih davanja, osiguranja linija za obrtna sredstva i moratorija na kredite, koje je donijela Vlada Republike Hrvatske i na kojima je, između ostalih, radilo i Ministarstvo poljoprivrede, vrijede za sektore poljoprivrede i ribarstva. Dodatno, kroz specifične mjere za naše sektore trudimo se ponuditi cjelovitu podršku dodatnim financiranjem, odgodama rokova za izvršenje obveza i pripremom za novi investicijski ciklus. Ukupna vrijednost mjera Ministarstva poljoprivrede kojima se nastoje ublažiti štete prouzrokovane širenjem pandemije COVID-19 iznosi 493,5 milijuna kuna.
U kontekstu boljeg trženja hrvatskih proizvoda i promocije kratkih lanaca opskrbe, izuzetno je važna Odluka Vlade temeljem koje se javni naručitelji obvezuju na nabavu domaće, svježe i kvalitetne hrane. Usvojen je i Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, putem kojeg se malim proizvođačima, najugroženijima u okolnostima izazvanima pandemijom COVID-19, osiguralo dodatnih 53 milijuna kuna. U sljedećih tjedan dana očekujemo slanje odluka prihvatljivim korisnicima.

Uspostavljena je i kreditna linija za male poljoprivrednike putem koje je odobreno i isplaćeno 10 zahtjeva u iznosu od 1,5 milijuna kuna, a u obradi je još 96 zahtjeva u vrijednosti većoj od 45 milijuna kuna iz poljoprivredne prerade, dok je 65 zahtjeva iz sektora poljoprivrede s ukupnim iznosom vrijednosti 26,7 milijuna kuna u obradi. U pripremi je i dokumentacija za novi financijski instrument u vrijednosti 130 milijuna kuna koji će provoditi HBOR. Otvorili smo Tržnica.hr, a provodi se i privremena izvanredna mjera pomoći malim mljekarama, vrijedna 2,5 milijuna kuna. Do sada je otkupljeno ukupno 150 tona mliječnih proizvoda, a podijeljeno je i 114 tona proizvoda na 58 posrednika u doniranju hrane.

Što je s nadoknadom šteta za ribare?

– Intenzivna suradnja s EU institucijama i državama članicama rezultirala je paketom mjera koji je predložila Europska komisija, a koji uključuje potporu za provedbu gotovo svih predloženih mjera pomoći sektoru ribarstva. Mjerom financiranja privremene obustave ribolova Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je sredstva kojima će se nadoknaditi gubici nastali obustavom ribolovnih aktivnosti za koće i plivarice. Očekujemo ukupno 200 korisnika s potporom u vrijednosti od 50 milijuna kuna, a isplate će biti provedene tijekom lipnja i srpnja. Povećali smo i sredstva za de minimis potpore za sektor ribolova i akvakulture s ukupnim iznosom potpore od 30 milijuna kuna, koja će biti isplaćena tijekom lipnja.
U očekivanju smo i odgovora Europske komisije na naš prijedlog prenamjene sredstava u iznosu od dodatnih 123 milijuna kuna za dodatnu potporu dohotku posebno osjetljivim sektorima, a omogućili smo i cijeli niz odgoda plaćanja u sektoru poljoprivrede i šumarstva. Mjere se nastavljaju realizirati, brojevi obuhvaćenih u sektoru poljoprivrede se povećavaju, a mi nastavljamo raditi na dodatnim mehanizmima pomoći našim poljoprivrednicima i ribarima.

Hrvatski seljački savez traži isplatu 1,9 milijardi kuna na račune 110 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u zemlji. Kažu, to je 50 posto od lanjskih poljoprivrednih potpora. Kakvi su izgledi za to?

– Ministarstvo poljoprivrede u mandatu ove Vlade kontinuirano povećava izdatke za poljoprivrednu proizvodnju za sve oblike javnih davanja – kapitalne potpore, državne potpore, izravna plaćanja, potpore male vrijednosti – te ćemo tako činiti i dalje. Primjera radi, u 2016. riječ je o 4,2 milijarde kuna, a u 2019. o više od 6 milijardi kuna. Tijekom 2019. godine isplaćeno je ukupno više od 6 milijardi kuna svih vrsta potpora, a samo u prva tri mjeseca ove godine više od 2,3 milijarde kuna potpora. Za proizvodnu 2019. godinu kroz izravna plaćanja i IAKS mjere, kroz predujam i prvu ratu isplaćena je 3,1 milijarda kuna te će ukupne isplate iznositi 3,8 milijardi kuna, što je najveći iznos isplaćenih potpora za jednu proizvodnu godinu do sada. Što se predujma za 2020. godinu tiče, državama članicama EU-a dana je mogućnost isplate predujmova korisnicima u visini do 70 posto za izravna plaćanja te do 85 posto za potporu u okviru ruralnog razvoja.

Strategija i zakon

Što će Ministarstvo poljoprivrede učiniti da se poveća poljoprivredna proizvodnja u zemlji i smanji ovisnost o uvozu?

– Okolnosti izazvane pandemijom COVID-19 osvijestile su važnost domaće hrane u široj javnosti. Činimo sve kako bismo potaknuli potrošnju domaće hrane, no bez rasta produktivnosti, učinkovitog korištenja resursa, oslanjanja na tehnologiju, a ne na slučajnost kod suočavanja s klimatskim promjenama i neprilikama te pravog povezivanja primarne proizvodnje s prerađivačkom industrijom, ne možemo očekivati trajni uspjeh. Mislim da smo pokazali kako znamo brzo reagirati, no jednakim intenzitetom nastavljamo raditi na zadaćama koje smatramo strateškim – izmjenama zakona, smanjivanju birokratskih prepreka, razvojnom planu, digitalizaciji. Nacrt naše strategije s akcijskim planom bit će dostupan javnosti za raspravu i dijalog do kraja ovog mjeseca.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu doživio je brojne izmjene, a mnogi su njime i dalje nezadovoljni. Najavili ste nove izmjene tog zakona. Koj je njihov cilj i kada bi se zakon mogao donijeti?

– Kao što je više puta do sada najavljeno, razlozi za razmatranje izmjena i dopuna zakonskih prijedloga i podzakonskih akata iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede su nastojanja smanjivanja administrativnih opterećenja i predlaganja poboljšanja normativnih uređenja slijedom iskustava prilikom provedbe, preuzimanja pravne stečevine ili razmatranja novih prijedloga koji dolaze od stručne i šire javnosti. U konkretnom slučaju, nastoji se ubrzati tijek provedbe, skratiti rokove za donošenje odluka i suglasnosti, unijeti pravni temelj za digitalizaciju postupaka gdje god je to moguće te se, u sadržajnom smislu, posebno promatraju mogućnosti efikasnijeg rješenja u pogledu aktiviranja zapuštenog zemljišta i položaj dosadašnjeg posjednika koji je uredno ispunjavao sve obveze, osobito gospodarski program, te efikasno koristio ovaj vrijedan poljoprivredni resurs. Naš je plan, nakon održanog sastanka ovog tjedna, poslati tekst usuglašenih izmjena na pregled članovima povjerenstva do kraja tekućeg tjedna te do kraja svibnja uputiti tekst izmjena u proceduru ishođenja mišljenja tijela državne uprave i e-savjetovanja.

Čuvajmo hrvatsko

Mnogi u Hrvatskoj traže da se produlji moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, koji istječe polovinom ove godine. Ima li za to izgleda?

– Ministarstvo poljoprivrede podnijelo je zahtjev Europskoj komisiji za produljenje moratorija na prodaju zemljišta strancima za dodatne tri godine, odnosno do 1. srpnja 2023. godine. Vjerujem da će zahtjev biti pozitivno riješen.

Postoje li neki posebni uvjeti za naše poljoprivrednike i ribare da bi mogli svoje proizvode prodavati putem internetske tržnice, koju je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo ovih dana? Kakav je njihov odziv?

– Na digitalnoj tržnici može sudjelovati svatko tko nudi proizvode iz vlastite proizvodnje ili uzgoja, odnosno svako poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Ovom prilikom pozivam sve naše poljoprivredne proizvođače da se pridruže i ponude svoje domaće, svježe i kvalitetne proizvode na nacionalnoj internet tržnici, a građane Hrvatske pozivam da biraju najbolje i kupuju domaće. U ovom trenutku na Tržnica.hr svoje domaće proizvode nudi više od 800 poljoprivrednika i ribara iz cijele Hrvatske, platforma svakodnevno raste, a mi je nastavljamo razvijati.

Postoji li mogućnost da se trgovačke lance obveže na to da na svojim policama ponude 50 ili 60 posto hrane hrvatskog podrijetla?

– Republika Hrvatska od svojeg ulaska u punopravno EU članstvo, pa i kroz tranzicijsko razdoblje, usvojila je i provodi opća načela zajedničke poljoprivredne politike, koja u sebi sadrže i pravila uređenja tržišta. Prema tim pravilima, nisu dopuštena normativna propisivanja udjela pojedinih proizvoda na tržištu, ili propisivanje obveze da »na policama« moraju biti proizvodi u nekom postotku prema kriteriju podrijetla. Značajne smo napore uložili na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi i na poboljšavanje položaja domaćih dobavljača u trgovačkim lancima, stalno ulažemo u njihove proizvodne, logističke i preradbene kapacitete. Sasvim slobodno smijemo, možemo i moramo promovirati značaj domaće proizvodnje i ukazivati potrošačima na važnost odabira domaćih proizvoda, međutim određivanje obveznih pragova trgovačkim lancima nije mjera koja je dopuštena na zajedničkom europskom tržištu.