Ministar turizma Darko Lorencin na današnjoj je konferenciji za novinare u Splitu izjavio kako je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvaren pozitivan turistički rezultat, došlo je tri posto više turista i ostvareno je jedan posto više noćenja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje
SPLIT – Komentari brojnih turističkih i ugostiteljskih djelatnika “na terenu” o lošijoj turističkoj sezoni dobili su u petak određenu potvrdu, makar ne katastrofičnu kako neki sugeriraju: u srpnju je doista zabilježen pad u turističkom prometu na Jadranu i u Zagrebu, no minimalan – broj dolazaka je manji za 0,4 posto, a noćenja je manje za dva posto u odnosu na prošli srpanj. Ipak, ministar turizma Darko Lorencin je optimističan.
Osvrnuo se kratko ministar Lorencin i na javno negodovanje direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joška Stelle, koji je za njegov dolazak doznao iz – medija. Stella smatra kako ministrovo ignoriranje sigurno ima veze i s politikom, no kako to ne bi trebao biti razlog jer je ipak riječ o stručnoj stvari. Smatra da mu je zamjerena izjava kako bi Dalmatinci trebali biti zastupljeniji po pitanju potpora Ministarstva turizma, te kako je svojedobno u Puli održao konferenciju za medije u društvu direktora i gradske i županijske turističke zajednice. Ministar Lorencin pak nije znao zašto Stella nije pozvan, tvrdi da su upravo i htjeli staviti naglasak na grad Split.
Na konferenciji za medije u hotelu Cornaro (u samom središtu Splita, u obiteljskom vlasništvu i nakon uloženih pet milijuna eura hotel sa četiri zvjezdice otvoren je početkom srpnja) predstavljeni su i ukupni rezultati od turizma od početka godine. A turistički promet u prvih sedam mjeseci je (i dalje) u plusu kad se uspoređuje s prethodnom godinom: dolazaka je više za 3,5 posto (nešto manje od sedam milijuna) te je ostvareno jedan posto više noćenja (preko 37 milijuna).
Rezultati su jako dobri obzirom na okolnosti. Vjerujem da ćemo izvući neke pouke iz ovoga, ali treba napomenuti da su u nekim područjima bila 24 kišna dana od 31 dan u srpnju. – rekao je ministar te naglasio i kako recimo u Istri s gotovo 45 posto smještajnih kapaciteta sudjeluju kampovi, dakle posebno “osjetljivi” na vremenske neprilike.
Jer upravo je na području Istre i Kvarnera zabilježen najveći minus. U srpnju je naime u Istri zablježen pad od sedam posto i u dolascima i u noćenjima, na Kvarneru čak i nešto više (-8% dolasci, -8,5% noćenja), dok je situacija u odnosu na prošlogodišnje rezultate tek nešto bolja na godišnjem nivou: u Istri je 0,2 posto više dolazaka, noćenja je manje za dva posto, a na Kvarneru su oba ključna pokazatelja “u crvenom”, minus dva posto za dolaske te minus od četiri posto za noćenja.
Srpanj je bio uspješan, ako je vjerovati statističkim podacima prikupljenim kroz sustav TZ-a, za sve dalmatinske županije osim Šibensko-kninske. Na zadarskom području te u Gradu i dubrovačkom primorju plusevi se gotovo očekuju, no zanimljivo da je rast ostvarila i Ličko-senjska županija te Grad Zagreb (11 posto više dolazaka i 8 posto više noćenja), makar je u apsolutnom iznosu riječ o ipak malim brojkama. Sličan trend je i za cijeli period od početka godine, dakle “u zelenom” su tri dalmatinske županije te Ličko-senjska, a osim Kvarnera i Istre, minus je zabilježen ponovno na šibenskom području. I na godišnjem nivou Grad Zagreb bilježi snažan rast, 10,5 posto više dolazaka te 9 posto više noćenja, što je u postotku najveći rast u Hrvatskoj!
Struktura gostiju također ima što pokazati. Nijemci i Česi, kao naši tradicionalno najbrojniji gosti, redom su u “minusu” – manje ih dolazi te imaju manje noćenja, tek su Slovenci negdje oko pozitivne nule. No, zato je Austrijanaca više, kao i Talijana (od početka godine, iako su u srpnju i oni “podbacili”), te Slovaka, od najbrojnijih stranih državljana koji pohode Lijepu našu. Hrvatsku su “otkrili”, barem ako je suditi po statistici, i gosti iz Velike Britanije (više dolazaka 11 posto, više noćenja 9 posto), ali (ponovno) nam dolaze u većem broju Mađari kojih je više u dolascima i noćenjima za 13 posto…
I nije kod prezentacije ovih statističkih podataka riječ o nekakvom lokal-patriotizmu, Kvarner i pogotovo Istra dvije su najvažnije regije što se tiče blagotvornih učinaka turizma na ekonomiju. Zajedno naime sudjeluju s gotovo 50 posto ukupnih noćenja svih jadranskih županija te grada Zagreba!
Nešto slabije rezultate “iskoristila” je Splitsko-dalmatinska županija, da se izrazimo sportskim rječnikom i “probila” se na ukupno drugo mjesto po dolascima i ostvarenim noćenjima.
Naravno, velik dio zasluga za popriličan plus (samo u srpnju na području najveće dalmatinske županije bilježi se rast dolazaka za sedam posto te noćenja za pet posto, a od početka godine dolazaka je više za 8,5 posto te noćenja za šest posto u odnosu na isti period prošle sezone) ide gradu Splitu, već nekoliko godina top destinaciji i bez Ultra Europe festivala koja je pak ove godine bila još uspješnija u odnosu na prvo izdanje 2013. godine.
Ministar i njegovi suradnici su ipak optimistični, prema najavama za kolovoz te posezonu u rujnu i listopadu prošlogodišnji rezultati ne bi trebali biti upitni, uz rast prihoda od 2-3 posto. Pokušali su dio tog optimizma potkrijepiti i još jednim “neumoljivim”, do sada ne baš često prezentiranim, statističkim podatkom: Hrvatska bilježi najveće prihode po stanovniku od turizma u odnosu na konkurentne zemlje Mediterana! I to “debelo”, svaki stanovnik RH zaradi 1.689,95 eura od turizma (u stalnom rastu od 2010. godine) dok je prva iduća država Grčka sa 938,82 eura po glavi stanovnika zarađenih u turizmu. I dok smo po većini ostalih parametara pri vrhu (uspoređujemo se s Grčkom, Španjolskom, Francuskom, Italijom te Turskom), možda bi statistički podatak o prihodu po noćenju od 120,67 eura mogao sugerirati “slabu točku” našeg turizma. Po tom parametru smo naime gotovo na dnu (lošija je jedini Francuska), u Grčkoj ili Španjolskoj se ostvaruju znatno viši prihodi po noćenju – 204,37, odnosno 179,92 eura.
