Josipović je istaknuo kako je građanima važno da znaju zašto se neke mjere provode, posebno ako su nepopularne. Teško se možemo izvući bez investicija i razumijevanja partnera u svijetu, rekao je
ZAGREB Hrvatski državni vrh danas je na svečanoj sjednici Vlade u povodu Dana državnosti naglasio potrebu zajedništva u trenucima gospodarske krize te konsenzusa oko pitanja razvoja Hrvatske.
Svečana sjednica počela je intoniranjem himne »Lijepa naša domovino« i odavanjem počasti »svima onima bez kojih ne bi bilo hrvatske države i svima poginulima u Domovinskome ratu«, a predsjednik Vlade Zoran Milanović uputio je zahvalu »za ovo što danas imamo« svima koji su za to dali svoje živote i zdravlje.
Naglasio je kako u krizi moramo biti zajedno i izvući maksimum potencijala iz sebe.»Izgovora više nema. Tu smo sada, u prostoru i vremenu koji nam omogućavaju da iz sebe izvučemo maksimum i da budemo sami gospodari svoje sudbine, svog uspjeha i, nedao Bog, neuspjeha. Mi sami, i ništa više«, poručio je Milanović.Podsjetio je na povijesne okolnosti stvaranja hrvatske države i kazao kako je cijena koju je trebalo platiti bila visoka.
Dodao je kako je današnji dan trenutak da se podsjetimo da hrvatska državnost i hrvatska neovisnost nisu ista stvar. Državnost je nešto što svoje korijene ima jako duboko, počinje i traje u kontinuitetu još od 8., 9. stoljeća, od prvih knezova na ovom području i svih oblika državnost koje je Hrvatska, koja je kasnije pala pod strane godspdare, u nekom formatu zadržavala i koja nikad nije prestajala, rekao je.
Naša državnost nije nastala 1991. ona je starija, a naša neovisnost je nastala 1991. i ona je na neki način perfektuacija, dovođenje naše državnosti do savršenstva – osnivanja vlastite države i mogućnosti da donosimo odluke po svojoj mjeri i o svom interesu, naglasio je.
Današnji dan, dodao je, vrijeme je da se prisjetimo tko smo i što smo u europskom prostoru, te podsjetio na vrijeme kada je Hrvatska bila dio Austro-ugarske, Kraljevine Jugoslavije te potom socijalističke Jugoslavije u kojoj je, kazao je, Hrvatska po prvi puta dobila konture granica koje imamo i danas.
»Jer je i to faktor državnosti i ovog što imamo danas«, rekao je. Govoreći o sadašnjem trenutku, upozorio je da je kriza veća nego ikad u zadnjim desetljećima i poručio kako je prioritet da od Hrvatske učinimo jednu stabilnu, neovisnu, prosperitetnu zajednicu na ovom prostoru, s ovim ljudima, uvažavajući sve povijesne okolnosti, ali i činjenicu da je ovo danas hrvatska država, da smo mi njeni gospodari i da je svatko tko ovdje želi živjeti po pravilima koja su viskocivilizirana dobrodošao kao njen građanin.
I predsjednik Josipović poručio je kako je oko bitnih nacionalnih pitanja, pitanja razvoja, potreban konsenzus.Utrvđivanje dugoročnog nacionalnog interesa utemeljenog na konsenzusu temelj je razvoja, rekao je i istaknuo kako je glavni cilj hrvatske politike – razvoj.Odgovornost za daljni razvoj Hrvatske – koji je glavni cilj naše politike – imamo svi, naglasio je.
Ne smijemo ostati zarobljenici ideje o krizi, jer ponekad suviše govora o krizi, opterećenje krizom, zapravo otežava njeno rješenje, ustvrdio je. Svaka kriza može se i mora nadvladati, a pritom moramo gledati i u razdoblje iza nje, rekao je.Hrvatska treba odgovornu viziju razvoja, određivanje glavnih pravaca razvoja uz odgovarajuće mjere te strategija za postkrizno razdoblje, naglasio je i dodao kako je hrvatskim građanima važno da znaju zašto se neke mjere provode, posebno ako su nužne i nepopularne.
Želim potaknuti i nas koji obnašamo odgovorne dužnosti, znanstvenike i građane da definiramo kakvu Hrvatsku želimo za deset i dvadeset godina – samo tako mjere društvenog i gospodarskog razvoja mogu biti smislene i efikasne, poručio je.
»Oko bitnih nacionalnih pitanja, pitanja razvoja potrebana nam je konsenzus. Razvoj nije stvar jednoga mandata, ponekad ni dva i nije ga moguće pokrenuti bez dugoročne stabilnosti ili barem izvjesnosti da će se projekti nastaviti bez obzira tko je na vlasti ili u oporbi«, dodao je predsjednik Republike.
Pozvao je vladu i oprobu da gdje god je to moguće zajednički sudjeluju u procesu odlučivanja, vodeći računa o tome tko ima odgovornost za odluke i njihovu provedbu.
»Ne treba nam nikakva velika koalicija, ali nam treba više razumijevanja i suradnje u ostvarivanje ključnih nacionalnih ciljeva«, zaključio je Josipović i dodao da će u ostarivanju tih ciljeva kao predsjednik Republike, u skladu s ovlastima, biti snažan oslonac. Potpredsjednik Sabor Leko podsjetio je na vrijeme donošenja povijesne odluke Sabora, kao najvišeg predstavničkog i zakonodavnog tijela, ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i kazao kako je od tada do danas Hrvatska prošla ogroman put.Njezina samostalnost odavno nije upitna, Hrvatska je demokratska država i ugledna članica međunarodne zajednice, kazao je.Danas je suočena s teškom gospodarskom krizom, ali uvjeren sam da ćemo kao i 1991. pronaći mudrosti i rješenja i krenuti putem oporavka, čuvajući socijalnu pravdu, ustvrdio je Leko.
Američki predsjednik Barack Obama uputio je čestitku hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću i građanima Republike Hrvatske povodom Dana državnosti, priopćilo je u ponedjeljak američko veleposlanstvo. »SAD duboko cijeni svoje partnerstvo s Hrvatskom, snažnom saveznicom NATO-a i stupom stabilnosti u jugoistočnoj Europi«, rekao je Obama u čestitki, u kojoj se također navodi da je SAD-u bilo veliko zadovoljstvo svjedočiti razvoju hrvatskih demokratskih institucija i širenju vladavine zakona, čime je Hrvatska »pružila važan uzor regiji«. »Mi cijenimo predanost Hrvatske našoj zajedničkoj misiji u Afganistanu i potporu naporima NATO-a na Kosovu. Veselimo se jačanju našeg odnosa dok se Hrvatska približava članstvu u Europskoj uniji iduće godine i učvršćuje svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici«, ističe se u čestitki. Obama je također čestitao hrvatskom narodu na mnogim postignućima i rekao je u čestitki kako se veseli nastavku suradnje za unapređenje zajedničkih ciljeva – »demokracije, napretka i mira na cijelom Balkanu i diljem svijeta«.
