Napetosti na relaciji predsjednika Vlade Zorana Milanovića i danas smijenjenog ministra financija Slavka Linića izbile su na površinu početkom godine, sa slučajem Linićeva pomoćnika Branka Šegona, a kulminirale nedavnom ostavkom ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec.

Početkom godine izbio je u javnost slučaj Šegon, odnosno pitanje je li pomoćnik ministra financija iskoristio položaj kako bi pogodovao svojim tvrtkama. Sumnja se pojavila nakon što je u medijima objavljeno da je Hrvatska banka za obnovu i razvoj odobrila (HBOR) Šegonovoj tvrtki Facta Vera kredit od 31,4 milijun kuna, te da je Šegon upravljačka prava prepustio sinu. Uz to, objavljeno je i da je Šegon, kao predstavnik Ministarstva financija, sudjelovao u privatizaciji vodećeg korčulanskog hotelskog poduzeća HTP Korčula, a njegova se obitelj bavi luksuznim turističkim biznisom na Korčuli.

Ministar Linić čvrsto je branio svoga pomoćnika Šegona, tvrdeći da se pridržavao zakonske procedure i sve svoje poslove prenio na određena odvjetnička društva nakon što je postao državni dužnosnik.

Linić je najavljivao da će razriješiti Šegona ako Povjerenstvo utvrdi sukob interesa, dok je premijer Milanović poručio kako treba “razdvojiti politiku od biznisa” te pozvao sve koji sudjeluju u vlasti da se posvete isključivo tome, a privatni biznis ostave po strani.

Milanović nije čekao odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa, već je krajem siječnja najavio da će zbog sumnje u sukob interesa Šegon biti smijenjen. Šegonu je zamjerio “trgovanje kapitalom SDP-a”, a iz njegovih tadašnjih izjava moglo se iščitati da Liniću zamjera što se nije jasno očitovao o slučaju.

Linić je pak 31. siječnja, na zahtjev premijera Milanovića, zatražio Šegonovo razrješenje, a 6. veljače Vlada je to i učinila.

U izjavama nakon sjednice Vlade, članovi Vlade Gordan Maras, Vesna Pusić i Rajko Ostojić ocijenili su da Šegonovo razrješenje nije izazvalo sukobe u Vladi niti zaljuljalo Linićevu fotelju.

Slučaj Šegon potom je razmatralo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje ga je kaznilo sa 40 tisuća kuna.

Repovi te afere vukli su se i dalje, a nove trzavice pojavile su se ubrzo, i to u vezi pomoćnice ministra financija i ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec, koja je u travnju kazneno prijavljena u proširenju istrage protiv bivše šefice porezne ispostave u Osijeku Ružice Kovačević, ranije osumnjičene da je stopiranjem ovrhe nad osječkom tvrtkom OLT proračun oštetila za najmanje 11,8 milijuna kuna.

Čavlović Smiljanec osumnjičena je zbog navodnog naloga za zaustavljanje ovrhe, međutim, Linić 27. travnja izjavljuje da nije bilo odgovornosti ravnateljice Porezne uprave u tom slučaju te da može nastaviti obnašati svoje dužnosti.

Međutim, 30. travnja Čavlović Smiljanec podnosi ostavku, ustvrdivši da joj je posao zadnjih mjeseci bio izuzetno težak zbog opstrukcije pojedinaca u Ministarstvu financija. Kazala je i da vlasnika OLT-a Željka Biloša nikada nije vidjela niti ga poznaje, ali da ju se unatoč tome dovodi u vezu s njim i zbog njega ju se optužuje.

Tek što su se događaji oko OLT-a djelomice stišali, u ponedjeljak, 5. svibnja, u dnevnom tisku se pojavila vijest o tome da je Linić u postupku predstečajne nagodbe za tvrtku Spačva, oštetio državu za 27 milijuna kuna, jer je prema procjeni koju je naložila Čavlović-Smiljanec, zemljište, koje je poslužilo za naplatu poreznog duga, platio 33 milijuna kuna, a ono je vrijedno samo 6 milijuna kuna. (Hina)

Unatoč Linićevom očitovanju o tom slučaju u kojem on tvrdi da je sve bilo zakonito i da nije nanesena šteta državi, premijer kaže da nije zadovoljan Linićevim odgovorima i da misli da je u predstečajnoj nagodbi Spačve državi načinjena šteta. 

O tome ga je još prije dva mjeseca obavijestila bivša ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec, ali Linić, tvrdi Milanović, nije učinio ništa da se ta šteta ispravi. 

Na pitanje je li time zapravo presudio svom bivšem ministru i usmjerio istragu USKOK-a u slučaju Spačva, Milanović je kazao da on ne govori o kriminalu nego o greški, te da vjeruje da nije bilo namjere da se ošteti država, ali je to po svemu sudeći učinjeno, a ministar je i dalje tvrdoglavo odbijao ispitati ulogu svojih suradnika u tome.

Milanović je kazao da nema nikakve potrebe razgovarati o eventualnom izbacivanju Linića iz SDP-a te da je u toj stranci to učinjeno samo jedanput kad je izbačena Aleksandra Kolarić koja je usporedila SDP s HDZ-om iz Sanaderovog vremena. 

Što se tiče Linića, Milanović vjeruje da će on kao i do sada raditi u najboljem interesu SDP-a, da su njemu interesi SDP-a važni, ali da on kao premijer smatra da su važniji interesi Hrvatske.

Što se tiče mogućih potresa u SDP-u zbog Linićeve smjene, Milanović ih ne očekuje, iako očekuje raspravu na sutrašnjem predsjedništvu stranke gdje će, kako je najavio, sve članove upoznati s detaljima slučaja Spačva pa procjenjuje da neće biti nikakvih problema. 

Na pitanje planira li možda još koju smjenu u Vladu ili promjenu još nekog ministra Milanović je ironično odgovorio: “Što očekujete da još nekoga šutnem iz Vlade?” 

Nakon toga rekao je da zadovoljan ministrima, kako onima iz svoje stranke, tako i suradnjom s HNS-om. No na odlasku nije bio spreman odgovoriti na pitanje što misli o nedavnom postupku ministra obrazovanja Željka Jovanovića koji je osigurao sebi mjesto na sveučilištu za vrijeme dok je na funkciji pa je naknadno odustao od toga.