Taktika hrvatskog premijera

Milanović lobira kako bi izbjegao kazne Komisije

Dražen Ciglenečki

Milanović je i osobno komunicirao s premijerima iz zemalja EU, objašnjavajući hrvatsku poziciju



ZAGREB Predložene zakonske izmjene kojom se ukida vremensko ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga, Ministarstvo pravosuđa uputilo je na očitovanje drugim tijelima državne uprave i Vlada bi to mogla imati već na svojoj idućoj sjednici.


Međutim, glasnogovornik Europske komisije Oliver Bailly i jučer je izjavio da zapravo ne zna na koji način u Banskim dvorima namjeravaju promijeniti sporni zakon i je li problem što bi ta izmjena na snagu stupila 15. srpnja iduće godine. Odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara je li Komisiji prihvatljiva odgoda zakonske primjene do sredine 2014., Bailly je ponovio stav povjerenice Viviane Reding: »Želimo brzu primjenu zakona EU-a, a riječ brzo nije povezana s nekim konkretnim rokom, ali jasno znači da to treba učiniti što je moguće prije«.   

Usporedba s Češkom


– Bitno nam je vidjeti nacrt zakona u kojem će biti detaljno navedene različite mjere i kako se Hrvatska planira uskladiti s europskim zakonodavstvom, istaknuo je glasnogovornik. Kako doznajemo, Ministarstvo pravosuđa će nacrt izmjena početkom sljedećeg tjedna kao informaciju poslati u Bruxelles. Iako je ministar Orsat Miljenić već u pismu europskoj povjerenici prije deset dana detaljno opisao dinamiku tražene zakonske promjene.


Neovisno o tome, neslužbeno doznajemo da će premijer Zoran Milanović ovih dana u dopisu svim europskim povjerenicima kao i predsjednicima vlada država članica Unije iznijeti srž spora s Komisijom te što će i u kojem roku Hrvatska učiniti da bi ga riješila. Stoga su u Vladi uvjereni da nema razloga za bilo kakve mjere protiv Hrvatske. Pogotovo zato što su u identičnim slučajevima Slovenija i Češka svoje neusklađene zakone o uhidbenom nalogu promijenile na način da oni stupe na snagu s višemjesečnom odgodom, a nisu došle pod udar sankcija.





Potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding ustvrdila je jučer da je razočarana ponašanjem Hrvatske.


– Jako sam žalosna zbog ove situacije. Godinama sam radila s hrvatskom vladom da omogućimo ulazak Hrvatske u EU i da je treba tretirati kao i sve druge članice, da nema nadzornog mehanizma. Ja sam se borila za to«, kazala je, kako prenosi Hina, Reding požalivši se baš na činjenicu da je Hrvatska mijenjala zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga svega tri dana prije pristupanja Uniji.



Milanović je i osobno intenzivno komunicirao s kolegama premijerima, objašnjavajući hrvatsku poziciju, za slučaj da se Komisija, prije donošenja odluke o mogućim mjerama, konzultira s državama članicama, kao što propisuje članak 39. pristupnog ugovora. Ipak, pozivajući se na neimenovani visoki izvor u Komisiji, novinska agencija Reuters izvijestila je u četvrtak da će pitanje sankcija protiv Hrvatske vjerojatno biti na dnevnom redu sjednice EK već u srijedu. U Komisiji to jučer nisu ni potvrdili niti opovrgnuli. – Kad budemo imali tu odluku, obavijestit ćemo vas, ali zasad odluke nema, kazao je Bailly.   

HDZ sije pesimzam


Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić ustvrdila je, pak, da Vlada radi na prijedlogu zakonskih promjena. – Radimo na usavršavanju i dotjerivanju tog prijedloga. Kad on bude definitivan, vidjet ćemo kakve će biti reakcije, izjavila je Pusić.

S druge strane, u HDZ-u smatraju da su sankcije već praktično gotova stvar.


– Dva dana nakon što je Njemačka ratificirala naš ugovor, Vlada je išla izmišljati zakon kojim de facto štite moguće komunističke egzekutore. Ne razumijem prepotenciju koja kaže da oni u Komisiji blefiraju. Priprema se paket sankcija protiv Hrvatske, vidjet ćemo kako će izgledati. Udaljit će nas od sredstava koja su bila namijenjena Hrvatskoj. Čuli smo da bi to bio za schengenski dio priče, ako je, onda je to 40 milijuna eura koji nam neće biti dodijeljeni. To bi značilo da bi ulazak u Schengen bio prolongiran i da ćemo biti u razini Rumunjske i Bugarske i da EU u tom slučaju možda neće htjeti participirati u izgradnji Pelješkog mosta, sijao je pesimizam predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.